Umjesto ljepšeg zelenijeg, funkcionalnijeg, drvećem bogatijeg i ugodnijeg grada za život, svaki dan se ponovo užasavam kojom se brzinom ubijaju stabla, ali i također i kako se Osijek urbanistički devastira pogodovanjem umrežene političke bulumente i njihovih partnera svekolikih neznalica i megalomana.
Devastiranje zelenog grada potaknula je inicijativu građana „Patuljasta rapsodija“ s ciljem ukazivanja na nerazumnu sječu parkova i drvoreda, čime se znakovito pokazuje ljubav prema gradu i odgovornost za zdravu budućnost svih građana, posebno djece i mladih. Inicijativa također, predlaže ideje kontinuiranog poboljšanja kvalitete života našeg grada, što je za svaku pohvalu.
U rad inicijative potrebni su i pozvani svi profili građana od ljudi koji će pomagati fizički saditi drveće do ljudi koji će svojim znanjem i iskustvom doprinijeti najkvalitetnije kako hortikulturalnom, tako i ekološkom te urbanističko arhitektonskom rješenju zelenih površina.
Ne treba posebno spomenuti da je od presudnog značaja širiti svijest o važnosti ekološkog napretka našeg grada.
Da nerazumna sveopća sječa stabala diljem grada nije jedini problem upravo je otkrila nova afera oko loše izvedenih radova obnove Banove ulice u Donjem gradu u sklopu projekta rekonstrukcije i izgradnje vodovoda i kanalizacije. Stanarima iste ulice tako i svi ostalim Osječanima, ova priča ne može ne ostaviti gorak okus u ustima s obzirom na to da je samo jedan ekstremni primjer kako se u radovima na javnim površinama lako „fušira”, pa novo prebrzo postaje staro i zakrpano. Tako je to novi primjer; nakon obnove kolnika u Višnjevcu, tijekom produljenja tramvajske pruge; kada je vožnja obnovljenim kolnikom u automobilu izgledala kao truckanje zaprežnim kolima.
Obnova dvoreda i hortikulturno uređenje gradova u Europi je odraz društva, kulture, stila i statusa, ali i općeprihvaćene politike. Navesti ću samo primjer Bruxelleskog parka Mond des Arts, savršenog spoja hortikulturnog uređenja parka-vrta i moderne arhitekture, koji je jedan od najvećih turističkih atrakcija i godišnje ga posjeti preko milijun turista.
Da i u Hrvatskoj ima pozitivnih primjera upravo je Grad Dubrovnik koji je pokrenuo hvalevrijedan projekt uređenja zelenih površina u privatnom vlasništvu s ciljem postizanja kvalitetnog hortikulturnog izgleda grada.
Želja da se uređenjem okoliša pridonese podizanju cjelokupne kvalitete života i sveopćem boljitku naše zajednice, uz opravdanost kritike o sječi drveća i parkova, koje treba pristojno urediti, a ne ih pretvarati u livade izuzetno je dobrodošla.
Posebno je važno da predvodnici hvaljene inicijative građana uvaže stajalište da osim argumentiranog, stručnog i kulturanog dijaloga trebaju i konkretne akcije, tiskovne konferencije, akcije sadnje drveća na sadašnjim livadama (na mjestu parkova), javne demonstracije, zato jer se promjena politike grada o javnim zelenim površinama može postići samo preuzimanjem odgovornosti i pozicije jer će u suprotnom urbani europski Osijek uništiti umrežene grupe.
Oznake
Izdvojeni tekstovi
Tihomir Čuljak
Ivana Blokanović