Može li se biciklistička staza nazivati kapitalnim projektom

Može li se biciklistička staza nazivati kapitalnim projektom
39
0
0

Kapitalni projekti po svojoj definiciji su veliki projekti čija vrijednost prelazi 200 tisuća kuna i čija izvedba ili izgradnja traje dulje od godine dana, a od kojih se očekuje povrat, korist i dobit. Može li se izgradnja osvjetljene biciklističke staze Osijek-Bilje, koja prolazi pored još uvijek minski sumnjivog prostora šume, izgrađena novcem Europskih fondova upitne koristi i dobiti uopće smatrati i nazivati kapitalnim projektom.

Građani Osijeka doživjeli su različita ponovljena otvorenja, no treće otvorenje iste biciklističke staze je svojevrsni raritet sam po sebi. Promocijom upitnih kapitalnih projekata pozicionirana politika, kao što je otvorenje biciklističke staze pred zimu, kada se i zapravo otvara sezona vožnje biciklom, definira razinu svoje stručnosti. Svečanim rezanjem crvene vrpce simbolično je otvorena i turistička sezona u Slavoniji te konačno znamo kada se ista otvara, budući da su komarci otišli na zasluženi zimski odmor.

Brojni roditelji pitaju se zbog čega su zaustavljeni radovi na zgradi Doma ugostiteljske škole u Lučkom prilazu, koja je ostavljena bez krova i bez stolarije kako bi ove zime valjda bila potpuno devastirana prodorom vode u njenu unutrašnjost. Vjerojatno su presušili novci iz EU fonda ili se graditelji „crnotravci“ još nisu vratili sa godišnjeg odmora.

Sada nam vjerojatno slijedi otvorenje još pokoje kapitalne nadstrešnice pored škole ili nekog kapitalnog lifta, pa će onda vjerojatno uz dolazak zime započeti izgradnja milenijskog projekta ukopavanja glavnog ulaza u Osijek za projekt jednotračnog cestovnog ulaza sa dvotračnom biciklističkom stazom i to u predviđenom periodu od čak tri godine.  

Osječani će tako pored prometovanja stranputicama sa istočnog u zapadni dio grada, koji je presječen Županijskom ulicom konačno dobiti i neopisivu gužvu na najfrekventnijem, južnom ulazu u grad. No, kada bi pozicionirani političari razmišljali o razvoju grada umjesto izgradnje potpuno nepotrebnog  podvožnjaka na Čepinskoj cesti, svakako bi zaključili da željezničku prugu treba izmjestiti južno, obodno iz grada s ciljem ubrzanja prometa i izgraditi četvero tračnu prometnicu na glavnom ulazu u grad Osijek.

No, u nedostatku znanja i razboritosti u godinama koje slijede očekuje se izgradnja barem desetak novih podvožnjaka od Josipovca do Nemetina, budući da su karte podijeljene i igra može početi.        

Treba li uopće spominjati izvanredni projekt Grada Osijeka i Zavoda za urbanizam i izgradnju Osijek produžetka Ulice Hrvatske Republike do Ilirske izgradnjom avenije iz 1984. godine, izmještanje Unikoma iz središta grada i osuvremenjivanje bloka omeđenog Aninom, Ružinom, Županijskom i Gundulićevom ulicom, kako bi središte Osijeka, umjesto sokaka, konačno dobilo izgled Slavonske metropole. Naravno da se i za te projekte mogu najvećim dijelom povući sredstva iz Fondova EU, kao što je financiran rotor u Zagrebu, a ne samo za biciklističke staze.

Može li ego i taština pozicioniranih podnijeti konstruktivne kritike i stručne sugestije ili će nametanjem vlastitih spornih projekata onemogućiti razvoj i prosperitet grada i svih njegovih građana.  

Vrijeme je da se prostorno planiranje i plansko graditeljstvo grada Osijeka prepusti stručnjacima, kako bi se osigurali uvjeti za urbanu sanaciju i urbanu preobrazbu, očuvala kakvoća okoliša i prirode i omogućio razvoj urbanog grada radi ostvarivanja održivih ekoloških, gospodarskih i socijalnih ciljeva.