Nezahvalnost je nedostatak kulture

Nezahvalnost je nedostatak kulture
199
1
0

„Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima“ (Opća deklaracija o ljudskim pravima)

Prolazeći danas Trgom Slobode u Osijeku nameće se pitanje gdje je nestao hrvatski ponos, inat i dostojanstvo.

Do kada javna diskriminacija onih koji su časno dali svoj život za obranu Nepokorenog grada od strane bešćutnih, licemjernih i gramzivih, pozicioniranih političara i njihovih nehumanih politika.

Reprezentativni i monumentalni Spomenik poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata na Trgu Slobode, 7 pari čeličnih vratnica koje simboliziraju veličinu žrtve, stradanja, pobjede i slobode, podignut je za 1724 poginulih branitelja i građana, jednako i za 13 godišnju djevojčicu Ivanu Vujić, vozačicu tramvaja Nezidu Tojčić i bagerista iz Travne ulice Zlatka Veljka Radonića, prodavačice iz Slobode u Strossmayerovoj, masakrirane branitelje iz šume Rosinjača i za stotine mučki ubijenih hrvatskih bojovnika, snajperima, protuavionskim mitraljezima i granatama u zaustavljanju agresije na linijama obrane.

Kako uopće bilo koji predstavnik vlasti u Osijeku može i danas, kada su zbog epidemije zatvoreni ugostiteljski objekti, proći pored Spomenika poginulih branitelja, koji je unatoč zabrani rada i nadalje zakrčen postavljenom terasom gostione. Postoji li za pozicionirane uopće minimum dostojanstva i uljuđenosti ispod čega se ne može ići ?

Ovdje ne samo da se radi o beskrupuloznom pogodovanju i elementarnom nepoštivanju zakonskih odredbi,  Zakona o zaštiti i očuvanju spomenika kulture i Odluke o komunalnom redu grada Osijeka, nego je ovo čin najgrublje neciviliziranosti, nemoralnosti i primitivizma.

Pozivam stoga odgovorne političare u povodu današnjeg Dana ljudskih prava da je došlo vrijeme, kada konačno svi moramo poštovati zakone, ljudsko dostojanstvo i žrtvu onih koji su nam omogućili život u miru i sretnu budućnost generacijama ispred nas.

Nevjerojatno je, također, da grad Osijek, koji je simbol pobjede u Domovinskom ratu, čiji su hrabri branitelji i građani zaustavili agresiju na Republiku Hrvatsku, nema instituciju koja će se brinuti o promidžbi najblistavije povijesti svoga naroda. Provođenjem sustavne edukacije u instituciji Muzeja Domovinskog rata osnažila bi se razina javne svijesti o nekim od ključnih tema iz područja ljudskih prava u Hrvatskoj, promicanju jednakosti, zaustavljanju govora mržnje i promicanju zajedništva, zahvalnosti i ljubavi, čime stvaramo zdraviju budućnost i mijenjajmo svijet na bolje.

Vjerujem da nas je ovo krizno vrijeme epidemije, kada smo svi ponovo u opasnosti za svoje živote, osvijestilo i urazumilo.

Zadaća je svakog pojedinca, kao i zajednice u cjelini, raditi na afirmaciji ljudskih prava i izgradnji društva jednakih mogućnosti. To zahtjeva angažman svih pojedinaca i organizacija koji u svom djelovanju promiču poštivanje ljudskih prava i osiguravaju jednak pristup uživanju temeljnih ljudskih prava svim članovima društva, bez obzira na spol, jezik, vjeru, dob, zdravstveno stanje, nacionalno ili društveno podrijetlo ili bilo koju drugu osnovu. Pri tome posebnu pažnju i zaštitu valja osigurati najranjivijim pojedincima i posebno zaslužnim grupama građana.