Tko je osječanima ukrao obilježavanje spomendana “crvenog fiće” kada su goloruki građani zaustavili tenkove JNA?

Tko je osječanima ukrao obilježavanje spomendana “crvenog fiće” kada su goloruki građani zaustavili tenkove JNA?
16
0
0

Osijek, 27. lipnja 2023.

Jedan od najprepoznatljivijih događaja u novijoj povijesti grada svakako je 27. lipnja 1991.dan kada su osječani građanskim buntom reagirali na demonstaciju sile tenkova JNA i gaženja brojnih vozila u Vukovarskoj ulici.

Nerazumno je današnje sramotno minoriziranje tog znakovitog povijesnog dana i višeznačnosti istog zbivanja, kojemu su na križanju Vukovarske i Trpimirove ulice nazočili brojni građani spontano okupljeni u znak revolta, nakon trećeg izlaska tenkova JNA i gaženja više vozila i legendarnog crvenog fiće, kojeg je odvažni Branko Breškić ostavio na sredini prometnice, kako bi zapriječio prolaz oklopnih grdosija prema središtu grada.

Što bi od simbolike i dalekosežnosti događaja ostalo da isti nije kamerom zabilježio neustrašivi i hrabri ratni reporter Žarko Plevnik te je autentični snimak uz impresivni izvještaj obišao cijeli svijet i postao simbolom otpora malog naroda u borbi za slobodu i neovisnost.

Prekrajanje i zanemarivanje pobjedničke povijesti i izuzetno važnog datuma za povijest grada Osijeka i čitave Republike Hrvatske, dana kada se raskrinkava JNA i otvoreno stavlja na stranu okupatora, uprizorenjem otvaranja  lokalne manifestacije Osječkog ljeta kulture 2023. upravo 27. lipnja, umjesto dva dana kasnije, kao ranijih godina, predstavlja prvorazrednu političku transformaciju Nepokorenog grada u anacionalni i nedomoljubni.

Crveni fićo ušao je u legendu i kolektivno pamćenje hrvatskog naroda i pored usklika “Obadva, obadva su pala” Filipa Gaćine predstavlja odvažne i hrabre odgovore otpora građana i branitelja okupatoru sa početka Domovinskog rata.

Čin otvorenja festivala kulture u Osijeku mogao je programski koincidirati sa mjestom i važnom prigodom domoljubnim programom, umjesto što se isti producira na drugom mjestu, futurističkom Trgu V. Lisinskog u baroknoj Tvrđi devastiranom nepripadajućim industrijskim popločnjacima upitne kvalitete.

OLJK i njegovi režimski čelnici, jedan u kratkom sakou, a drugi sa šalom u sred ljeta, sasvim otvoreno udarili su ogroman šamar hrvatskim braniteljima, invalidima, stradalnicima, obiteljima poginulih i ranjenih te svim domoljubnim građanima zbog samo njima znanog cilja.

Nepokoreni grad preživio je bremenito vrijeme velikosrpske agresije, preživjeti će i ovu anacionalnu poziciju uhljeba bez ponosa, emocija i osjećaja nacionalne pripadnosti. Nova kulturološka stvarnost lišena moralnih prosudbi i nepoštovanja temeljnih vrijednosti stvaranja Hrvatske države prava je slika političkog stanja Nepokorenog grada.

Povijest pobjednika ne može mijenjati onaj tko nije sudjelovao i dao obol u slavi i ponosu njenog stvaranja. Domoljublje i domoljubni ponos na vlastiti narod nećete i nemožete ukrasti minoriziranjem, zabranom i nekulturom sjećanja.