Reagiranje kandidata za župana Osječko-baranjske županije Dr. sc. Denisa Ambruša, dipl. ing. arh. na tekst "Radić: Podvožnjak na "Čepinskoj" riješio bi prometne probleme Osijeka" od 08. travnja 2021. i najavu izgradnje podvožnjaka u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića (Čepinska cesta) te vremenskog okvira izgradnje od nevjerojatnih i neobjašnjivih 33 mjeseca. Mogu li građani izdržati gotovo tri godine bez najfrekventnijeg južnog ulaza u grad Osijek, kojim dnevno prometuje 22.000 vozila?
"Obmana je znak neodgovornosti i može se, možda, oprostiti svaki takav postupak iz neznanja i nehaja. Odgovornim biranjem već i samom javnom kandidaturom, suočeni smo s nizom realiteta poput prostornih i socijalno ekonomijskih. Nečinjenje po tome pitanju jednako je neučenosti, još je gore činjenje kontra svih uzusa struke, etike i javne odgovornosti, jer si s opravdanom sumnjom prisvajate etiketu neukoga laika. Zašto smo takvi prema sebi i prema biračima isključivi odgovor glasi radi potvrđene političke anomalije; sebičnosti i autokratskoga stila, nesankcioniranja za prethodne slične postupke, koje je potrebno radi transparentnosti i povjerenja građana u nacionalne institucije i EU u novome programskome razdoblju učinkovitije balansirati i kontrolirati u obostranome interesu.
Uvriježeno je mišljenje prosječnoga građanina da je Rijeka 3. grad (2011. popis 128.624 st.) po veličini u Republici Hrvatskoj, dok je Osijek odmah iza nje 4. grad (2011. popis 108.048 st.). To je točno samo prema kategoriji posljednjega popisa stanovništva.
Međutim ukoliko sagledamo relevantne pokazatelje sagledivo je:
- 57.mjesto u RH - Rijeka; Indeks razvijenosti JLS 108; Prosječni izvorni prihodi po st. 4300kn (573 eura); Opće kretanje stanovništva 89.
- 86. mjesto u RH - Osijek; Indeks razvijenosti JLS 106; Prosječni izvorni prihodi po st. 2493kn (332 eura); Opće kretanje stanovništva 95.
Jednako tako opće prihvaćene vrijednosti dodatno se kompliciraju jer su pokazatelji primjenjivi i za Razvojnu skupinu Županija prema redoslijedu:
- 5. u RH - PGŽ; (4) Indeks razvijenosti 105; Prosječni izvorni prihodi po st. 5229kn (697 eura);Opće kretanje stanovništva 98.
- 13. u RH - OBŽ; (2) Indeks razvijenosti JLS 96; Prosječni izvorni prihodi po st. 2271kn (303 eura); Opće kretanje stanovništva 92.
Na predstavljenim primjerima dobre prakse uočavaju se ekstremna odstupanja u položaju birača prema mogućnosti izbora. Pod izborom smatram ono što je opipljivo vidljivo, materijalizirano kao objekti u prostoru nasuprot danih pustih obećanja, dobre želje, halucinantne maštarije i što već sve to može biti. I ne bi bilo sve to sporno kada nas određeni kandidati i politike ne bi uvjeravali u programsko novo ,,carevo ruho“ da je to sve skupa inovativno, posebno, prvijenac koji je nama kao odabranicima u Slavoniji i Baranji darovano i samim činom medijske objave postavljeno na posebni pijedestal u funkciji slavljenja veličina današnjih političkih vođa. Upravo na ova dva primjera shvatiti ćete paleopolitike, kao što sam već napomenuo u maniri loših ,,srednjoškolskih uradaka“. A oni su slijedeći:
cestovni tunel Pećine na riječkoj obilaznici
Izveden je na državnoj cesti koja spaja središte Rijeke sa riječkom obilaznicom u čvoru Draga. Duljine je 1,34 km sa tri trotračne i dvije četverotračne dionice te dva priključka za podzemne garaže. Tunel prolazi ispod gradskog područja usporedno s kolosijekom željezničke pruge Rijeka – Zagreb, najvećim dijelom kroz ekstremno okršenu stijensku masu. Ključni objekt, po svojim tehničkim karakteristikama, je tunel Pećine. Tunelom Pećine savladava se visinska razlika od 34,3m. Prostorno je uvjetovan mogućnostima prolaska trase ceste D-404, odnosno prostire se ispod formiranog gradskog naselja i jednim dijelom ispod željezničke pruge Zagreb-Rijeka.
U neposrednoj blizini ovog tunela nalazi se i novo bušenje tunela. Bušenjem željezničkog tunela Sušak udvostručit će se kontejnerski promet na Brajdici u Luci Rijeka. Vrijednost projekta Lučke uprave Rijeka i HŽ Infrastrukture je 35,6 milijuna eura, od čega je 85 posto iz fondova EU-a.
Na dnevnom redu sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća u Osječko-baranjskoj županiji, koga čine predstavnici županijske uprave, poslodavaca i sindikata, održanoj 20. studenoga 2018. godine najveću pozornost dobila je Informacija o ulaganju u HŽ Infrastrukture na području Osječko-baranjske županije u razdoblju 2018. - 2020.godine.
Direktor Radne jedinice HŽ Infrastrukture Istok Damir Mihić i župan Ivan Anušić najavili su tako nekoliko važnih projekata:
Najveća vijest svakako je konkretna informacija za cestovni prijelaz željezničke pruge u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića u Osijeku, koji je jedan od najfrekventnijih takvih prijelaza u Hrvatskoj jer njime svakoga dana prođe 21.000 do 22.000 automobila te je jedno od prometnih „uskih grla“ Osijeka. O rješenjima se govori desetljećima, no ono će se početi realizirati u 2019. godini kada Hrvatske ceste u suradnji s Osječko-baranjskom županijom planiraju početi gradnju podvožnjaka.
Nova bolnica za svega 3 godine je izgrađena, objediniti će u jednoj zgradi kompletnu bolničku pedijatrijsku skrb, Kliniku za pedijatriju i Kliniku za dječju kirurgiju kao i Kliniku za ginekologiju i porodništvo, bolnica “pod jednim krovom”. Objekt se prostire na 8 etaža i na sveukupno 8 ha terena, planirano je 9 zgrada ukupne površine oko 130.000 m 2 te 20.000m 2 prometnica i parkirališta. Uz novu bolničku zgradu, u ovoj će fazi biti sagrađeni popratni sadržaji - više etažno parkiralište površine 1.532 m 2 , a u cijelom novom kompleksu kojem valja pribrojiti i podzemne garaže glavne zgrade s 333 parkirna mjesta za automobile predviđeno je 605 parkirnih mjesta.
Projektom će se stvoriti preduvjeti realizacije strateškog projekta izgradnje novog KBC-a Osijek koji obuhvaćaju pripremu potrebne dokumentacije, osiguranje savjetodavne pomoći, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja te definiranje medicinsko-tehnološkog programa i izradu projektno- tehničke dokumentacije.
Nakon sagledanoga i konkretno navedenoga postavljam pitanje: kako kulturno priznati da nešto ne razumijemo dok smo izabrani i odgovorni za upravljanje sustavom?
U Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije tijekom održavanja 28. sjednica Županijske skupštine na kojoj je razmatrano 14 točaka dnevnog reda. Vijećnici su, između ostalih odluka, prihvatili Izvješće župana o radu u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2019. godine i Program poticanja poduzetništva Osječko-baranjske županije za 2020. godinu.
Naš rad u drugom polugodištu prošle godine obilježio je nastavak aktivnosti na razvojnim projektima, od priprema dokumentacija i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa do izvođenja konkretnih građevinskih radova kao što su projekti energetske obnove. Između ostalih projekata, izdvojimo I. gimnaziju Osijek za koju imamo izdanu građevinsku dozvolu i počinjemo gradnju čim Grad Osijek ispuni svoj dio ugovornih obveza, odnosno izmjesti cjevovod pitke vode. Pred izdavanjem smo građevinske dozvole za izgradnju Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, te odmah potom počinjemo s izgradnjom, a te dvije investicije su vrijedne više od 150 milijuna kuna. Odrađen je veliki dio poslova oko prebacivanja prostora bivšeg OLT-a u vlasništvo Osječko-baranjske županije, pa krećemo s izradom projektne dokumentacije u strateškom projektu revitalizacije brownfield područja OLT Osijek.
Nastavljan je projekt besplatnog obroka za sve učenike osnovnih škola, kao i svi drugi projekti koji su započeli u prvoj godini mandata, pa tako i pripreme za novi Klinički bolnički centar Osijek. Započela je provedba projekta Regionalnog distribucijskog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, priprema se gradnja Srednje škole Donji Miholjac, obnova svih Domova zdravlja se intenzivno radi, rekao je župan Ivan Anušić.
No, nažalost realizacija svih navedenih projekata OBŽ je izostala i sada se neposredno pred izbore ponovo najavljuju isti projekti.
Kao što je vidljivo iz predstavljenoga pokazatelja razvoja u Gradu Osijeku i OBŽ-u u idućem srednjoročnome razdoblju nužno je postaviti proces izrade ,,Planova razvoja“ 2021-2027. uz određene smjernice:
• realni obuhvat potreba, očekivanja i zahtjeva,
• promjene pravca razvoja,
• premještanja fokusnih problema u svijetlu aktualnih i anticipiranih promjena,
• mobilizaciju i reaktiviranje teritorijalnoga kapitala, kako ne bi ostao mrtvi kapital."
Dr. sc. Denis Ambruš, dipl. ing. arh.
Oznake
Izdvojeni tekstovi
Tihomir Čuljak
