Civilizacija izmjenične struje odlazi, a civilizacija istosmjerne struje dolazi

Osnovni uvjet za nastanak današnjih višemilijunskih gradova je rješenje osiguranja energije za njih. U povijesti su postojali gradovi koji su imali do milijun stanovnika, ali više do toga nisu mogli rasti. Za velike gradove potrebno je osigurati čistu vodu, odvod otpada, hranu i energiju.

Dovoz hrane osiguravala je država već u antičko vrijeme, prisilnom naplatom poreza od seljaka.

Za dovođenje vode već tada su znali graditi akvadukte kojima je dolazila svježa voda. Izumom parnog stroja stvorena je mogućnost da se voda dovodi vodovodnim cijevima tjerana vodenim pumpama koje su pokretali parni strojevi.

Problem energije je u povijesti bio kako ju dopremiti u grad. Energija je osiguravana sječom drveta, a drvo je najlakše transportirati vodom. Radi toga su veliki gradovi građeni uz rijeke kojima je drvo moglo biti transportirano sa velikih udaljenosti. Naselja koja u blizini nisu imala rijeke mogla su rasti jedno vrijeme, dok se okolne šume posijeku, a nakon toga takva naselja bi stanovnici počeli napuštati.

Izumom parnog stroja stvorena je mogućnost da se iz rudnika lagano crpi voda, te su rudnici postali puno produktivniji. Time je i cijena ugljena koji se vadio iz zemlje znatno pala. Ugljen je osim za grijanje stanova korišten i za pokretanje parnih strojeva pa je i cijena energije dobivene parnim strojem pala. Zahvaljujući tome energija se počela u gradove transportirati cijevima za prijenos komprimiranoga zraka koji je u mnogim zapadnim gradovima pokretao razne strojeve u gradovima. Time su mnogi gradovi počeli naglo rasti. U gradovima su se počeli razvijati razni zanati koji su do tada mogli postojati samo na izvorima sirovina.

Slijedeći veliki korak u dobivanju energije je izum električne istosmjerne energije. Zahvaljujući tome Thomas Edison je po velikim gradovima počeo graditi električne centrale za proizvodnju električne energije od ugljena. Problem je bio u tome što kod prijenosa električne energije postoji pad napona, pa se istosmjerna električna energija može prenositi samo nakon nekoliko stotina metara. Radi toga su električne centrale morale biti građene širom grada na više lokacija do kojih bi se dovozio ugljen.

Ovaj problem je riješio Nikola Tesla koji je izumio trofazni izmjenični generator. Izmjeničnu električnu energiju je moguće transformatorima pretvoriti na vrlo visoki napon čime se smanjuju gubitci kod prijenosa. Ako na svakih 300 metara napon električne energije padne za 10 Volti to je puno kada je napon na izvoru 220 volti. Ali ako je napon 10.000 Volti pad napona od 10 Volti je prihvatljiv. Zahvaljujući tome po Teslinim nacrtima su počeli razni investitori graditi velike hidrocentrale koje su proizvodile električnu energiju na lokacijama vrlo dalekim od gradova, te ju pretvorenu u vrlo visoki napon transportirati do velikih udaljenih gradova, gdje je ponovno napon transformatrima spušten na 110 ili 220 volti, što je postao standard za kućna trošila.

I time je stvorena mogućnost za rast gradova do više milijuna stanovnika.

Danas se nalazimo pred prekretnicom.

Obnovljivi izvori energije su postaju vrlo efikasni u korištenju energije sunca i vjetra.

Ova nova vrsta vjetroturbine je već tiho ušla na tržište, a po mjerenjima proizvođača efikasnost je do 70 %. Moguće ju je naručiti .

Ali za njihovo postavljanje potreban je prostor.

Moguće ju je postaviti u dvorište ili na krov kuće. Zahvaljujući tome svi oni koji imaju samostojeću kuću moći će proizvoditi svoju vlastitu energiju. Oni koji imaju stan u nekoj zgradi to neće moći. Na kuće u nizu moći će ju staviti svaki treći vlasnik kuće. Radi toga doći će do velikih poremećaja u cijenama stanova i kuća. Vrijednost samostojećih kuća će znatno porasti, a samim time će i cijene takvih kuća porasti. Vrijednost kuća u nizu će ostati ista, ali će im cijena pasti radi male potražnje. Na stanove se vjetroturbina ne može staviti pa će i cijena stanova naglo pasti. Svi će početi graditi ili kupovati samostojeće kuće i bježati iz velikih gradova. Ove promjene u cijeni kuća i stanova utjecat će na čitavu građevinsku industriju. Građevinska poduzeća koja grade visoke zgrade će propasti, a procvast će mala građevinska poduzeća koja grade samostojeće kuće koje su barem 15 metara udaljene od susjednih kuća. Zato će zakoni koji dozvoljavaju gradnju kuća samo u građevinskim zonama preko noći postati zastarjeli i nitko ih se neće pridržavati.

Cijena poljoprivrednog zemljišta, šuma i šikara postat će jednaka kao i cijena građevinskog zemljišta.

Čim informacija o novoj vrsti vjetroturbine postane široko poznata na burzama će dionice velikih građevinskih poduzeća pasti više od 90 posto.

Zahvaljujući novoj jeftinijoj energiji vjetra past će i cijena nafte i plina pa će i vrijednost dionica naftnih komapanija pasti više od 90%.

I cijene dionica nuklearnih kompanija će naglo pasti.

I cijene dionica koje proizvode opremu za naftnu industriju, te nuklearnu industriju će naglo pasti.

Najveći dioničari naftnih korporacija su banke, investicijski fondovi, zdravstveni fondovi i mirovinski fondovi. Radi pada cijena ovih dionica i dionice banaka, te fondova će naglo pasti.

Svi koji rade u korporacijama kojima cijena padne ostati će bez stalne plaće. Kako nezaposleni ne bi umrli od gladi i kako ne bi u velikim građanskim nemirima pobili sve političare države će morati socijalnu pomoć dijeliti većini stanovnika, a porezni prihodi će im pasti. Radi toga će morati sve države masovno tiskati novce, što vodi u sveopću svjetsku inflaciju.

Sa viškom energije moguće je proizvoditi vodu kondenzacijom iz zraka. Zahvaljujući tome, nakon prijelaznog perioda propasti jedne i izgradnje druge civilizacije, što bi moglo trajati do 7 godina velikih nereda, pustinje će postati vrtovi. A veliki gradovi će postati pusti i prazni. Samo će se divlje zvijeri skrivati u njima.