Doc. dr. sc. Ivica Granić: Zbog čega metropola ne koristi golemo dubrovačko iskustvo u sanaciji potresne štete

Nakon što je Zagrepčane 22. ožujka probudio potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru, tijekom kojeg je ozlijeđeno sedamnaest osoba a život izgubila 15-godišnja djevojčica, pristupilo se procesu pregleda objekata od strane građevinskih stručnjaka iz područja zidanih i betonskih konstrukcija, za čiju koordinaciju je nadležan Ured za upravljanje hitnim situacijama u Zagrebu. Nažalost, izvanredne epidemiološke okolnosti i dalje ograničavaju mogućnosti, no uvjereni smo kako će zagrebački stručnjaci statičari, posebno za terenski rad, kao i profesori na katedri za potresno inženjerstvo i zidane konstrukcije, bez većih organizacijskih problema napraviti izvrstan posao u evidenciji šteta i pregledu konstrukcija oštećenih objekata.

No, ono zbog čega strahujemo sve izgledniji je scenarij, a radi se o svojevrsnom ‘scenariju Gunja’, tijekom kojega je Republika Hrvatska, uvjereni smo, opljačkana za još neutvrđene ali svakako goleme iznose novca.

Potres i poplava, kada je u pitanju obnova objekata, imaju dosta zajedničkog. Nema potrebe bilo što raditi na brzinu i preko noći, nego temeljito, profesionalno i krajnje transparentno započeti proces obnove a pri tome koristiti iskustva gradova koji su prošli sličnu, pa i goru katastrofu.

Ono što se dogodilo u Gunji nikako se ne smije ponoviti! Kako se čini iz najava, nekome je jako stalo na brzinu suspendirati nekoliko zakona i podzakonskih odredbi, posebice zakone o građenju i javnim nabavkama. To je ono što se naziva lov u mutnom!

Zašto nikada nitko nije istražio ‘slučaj Gunja’, gdje prema relevantnoj tvrdnji sudskog vještaka realna cijena obnove nije smjela prijeći oko 6.490 kuna po kvadratu, a znamo kako je nadležno ministarstvo tvrtkama isplaćivalo i po nevjerojatnih 12.750 kuna po kvadratu.

Za gradnju kuće od temelja potrebno je maksimalno do tisuću eura po kvadratu, iako i ta cijena može biti bitno niža, u Gunji je plaćano ponegdje čak i preko dvije tisuće eura po kvadratu. U to vrijeme, za dvije tisuće eura po kvadratu, mogao se kupiti stan u elitnijim dijelovima Zagreba, Opatije, Splita ili Dubrovnika.

Hrvatska stranka prava se pita leži li u toj činjenici i odgovor na pitanje od kuda gospođi Mrak Taritaš novac za kupnju kuće na Krku, koju je platila, šuška se, čak i više od sedamsto tisuća eura.

Postavljamo pitanje i članstvu Hrvatske demokratske zajednice ‘od kuda Lovri Kuščeviću novac za gradnju tolikih vila po Braču?’

U periodu obnove i izgradnje kuća u Gunji ministri graditeljstva i prostornog uređenja bili su Anka Mrak Taritaš, i to u periodu od studenoga 2012. do siječnja 2016. godine, te gospodin Lovre Kuščević u periodu od siječnja 2016. do lipnja 2017. godine.

Ima tu još mnogo za istražiti ali nitko se ne usudi. Znajući u kakvoj državi živimo i odnos političkih snaga, vjerojatno skoro niti neće. Hrvatska demokratska zajednica nije istražila Mrak Taritaš jer je istu rabotu, čini se, nastavio i njihov Lovre Kuščević.

Kako smo naveli na početku ovog priopćenja, treba koristiti iskustva gradova koji su prošli sličnu pa i goru katastrofu. Ono što su prošli Dubrovnik i Ston itekako bi moglo pomoći metropoli.

Za sada, prema riječima Mihaele Skurić, Ravnateljice zavoda za obnovu Dubrovnika, koja dubrovačko iskustvo smatra ključnim za pomoć iz razloga jer su Dubrovnik 1979. a Ston 1996. godine prošli i razorniji potres, iz Zagreba nije bilo službenih upita. Dubrovačko iskustvo naročito bi moglo biti dragocjeno kada je riječ o oštećenjima kulturne baštine, gdje je iznimno važno arhitektonsko snimanje i dokumentiranja svakog objekta, kako bi se mogle analizirati slabosti te usmjeriti obnovu na kritične dijelove. Slično mišljenje ima i građevinski inženjer Božo Letunić, koji je od 1974. do 1994. godine bio je na čelu Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Grad Dubrovnik je nakon potresa 1979. godine angažirao geomehaničare, seizmologe, statičare, arheologe, arhitekte, povjesničare, povjesničare umjetnosti, urbaniste, psihologe, sociologe, pravnike, ekonomiste, građevinare, dakle brojne struke u jedan ili više multidisciplinarnih i interdisciplinarnih timova. Jedno je popravljati krovove, žbuke, pregradne zidove, drugo je protupotresno zaštiti, obnoviti i restaurirati, a treće je mijenjati i to mijenjanje će izazvati najviše kontroverza. A kako vidimo, u Zagrebu netko želi preko noći suspendirati čak nekoliko zakona i podzakonskih odredbi te, na vrat na nos, krenuti u neizvjesnu i krajnje netransparentnu obnovu.

U Zagrebu, 03. travnja 2020. godine

Predsjednik GV HSP Zagreb
Doc.dr.sc. Ivica Granić