D. Marković
Centar i sjeverni dio Zagreba ozbiljno su oštećeni u potresu koji je glavni hrvatski grad zadesio 22. ožujka. Kako se doznaje iz medija, od oko 18 tisuća oštećenih objekata koje su statičari pregledali, njih čak četiri tisuće nisu upotrebljivi.
Prema procjeni eksperata, koju je iznio ministar graditeljstva Predrag Štromar, ukupne štete na objektima iznose 42. milijarde kuna, nešto preko pet i po milijardi eura. Oštećene su škole, bolnice, muzeji, fakulteti, javna infrastruktura, stanovi u stambenim kućama, obiteljske kuće i drugo, a procjena medija je da je 20 tisuća Zagrepčana potražilo smještaj kod rodbine ili prijatelja, jer su im stanovi u centru Zagreba previše oštećeni da bi se u njima moglo živjeti.
Iz prirodne katastrofe koja je prije šest godina zadesila Gunju trebalo je naučiti kako nam je žurno potreban novi Zakon o obnovi nakon katastrofalnih događaja, jer je već tada bilo jasno kako su postojeći zakoni prespori i previše se preklapaju u nadleštvima da bi omogućili brzu i efikasnu obnovu. Na žalost, novog Zakona još uvijek nema, dakle još uvijek nemamo efikasno zakonsko oružje kojim bismo žurno reagirali kada su u pitanju ovakve prirodne kataklizme.
Hrvatska stranka prava, uvažavajući vrlo netransparentnu obnovu Gunje, koja je po našem dubokom uvjerenju bila ne samo netransparentna nego i u zoni ozbiljnog kriminala, koji nikada nije procesuiran, apelira na Vladu Republike Hrvatske da žurno donese novi Zakon o obnovi, kako scenarij Gunja ne bi bio ponovljen i u Zagrebu.
Naime, obnova Zagreba ogroman je financijski kolač, od kojega će mnogi željeti otkinuti što veći dio. A ako u pitanje dođe transparentnost same obnove, nema nikakve sumnje kako će porezni obveznici izdvojiti značajno više sredstava od realno potrebnih. Različiti koncepti obnove o kojima se priča, bojimo se, nisu ništa drugo nego pogodovanje određenim interesnim grupacijama ili građevinskim tvrtkama.
Iskustvo nas uči kako je praksa tzv. pozivnih natječaja zapravo celofan u koji se može umotati svašta. Na obnovi Gunje vidjeli smo kako se na tzv. pozivni natječaj javljala jedna tvrtka, koja bi, nakon zaključenja Ugovora, posao potom prodavala drugoj ruci, a sebi ostavila 20. posto provizije. Onda bi čak i druga ruka prodala trećoj i ostavila sebi još 20. posto provizije, tako da je obnova nekih objekata koštala i po šezdeset – sedamdeset posto skuplje.
Hrvatska stranka prava apelira također i na gradonačelnika grada Zagreba, gospodina Milana Bandića, da prilikom obnove pojedinih objekata, stanova ili kuća, vodi računa o pravnom statusu sadašnjih tzv. vlasnika, odnosno načinu stjecanja vlasništva nad pojedinim nekretninama koje treba obnoviti.
Naime, poznato je kako je veliki broj razrušenih objekata, koji se nalaze u samom centru ili na sjeveru grada Zagreba, kriminalnim ili terorističkim činom otuđen i otet bivšim vlasnicima nakon završetka drugog svjetskog rata, koji su najčešće pod lažnim optužbama, ili čak i bez te formalnosti, skupa sa svojim obiteljima izbacivani na ulicu, nakon čega bi bili poslani ili na dugogodišnju robiju, ili bi bili brutalno likvidirani.
Obnavljati objekte takvim tzv. vlasnicima, zapravo teroristima, duboko bi bilo nemoralno, neetično, nekršćanski, na stanoviti bi se način legalizirala pljačka i otimačina, a likvidacije nevinih ljudi, čija je jedina krivnja bila to što su imali atraktivnu nekretninu na koju je oko bacio netko od „oslobodilaca“, takva ubojstva bi u javnosti ponovo bila doživljena kao nešto posve normalno, kao neodgovoran čin možda nekog pojedinca. Što je notorna neistina, jer se radilo o dobro planiranoj i dobro koordiniranoj akciji nove vlasti, nakon čega je Zagreb ostao bez svog prepoznatljivog srednjoeuropskog građanskog štiha, bez srednje klase.
Na žalost, taj proces traje do danas, između ostaloga jer komunistički teroristi, koji su otimali tuđu privatnu imovinu i likvidirali vlasnike, nikada nisu sankcionirani. A ako bi im grad Zagreb sad još i obnovio otetu tuđu imovinu, to bi bio civilizacijski poraz bez presedana.
U Zagrebu, 29. svibnja 2020. godine
Hrvatska stranka prava
Grad Zagreb
Doc.dr.sc. Ivica Granić
Predsjednik
Oznake
Izdvojeni tekstovi
Mirko Miličević Mile
Tihomir Čuljak