HSP: ROKOVI ZA PRODAJU ZEMLJE STRANCIMA MORAJU SE PROLONGIRATI, AKO TREBA I PROMJENOM USTAVA!

Zemlja je izvor života, početak i kraj svake civilizacije. Zemlja je temelj opstojnosti svakoga naroda i nacije.,
Zemlja je najveće prirodno bogatstvo svake države  i uz vodu svakako najvrijedniji   prirodni potencijal koji posjeduje.  Svaka uređena država  osobitu pažnju posvjećuje  da zemlja bude privedena svrsi, da se njome  gospodari na najbolji mogući način i da bude  što je moguće bolje i racionalnije iskorišitena u  nacionalnom interesu te države.

Kako se  država Hrvatska  odnosi i  kako  i koliko se ponaša prema ovom najvrijednijem prirodnom potencijalu.
Velike površine zemlje su neobrađene, zapuštene, zarasle u korov zbog nebrige samoga hrvatskog čovjeka kao i svih dosadašnjih Vlada, pa i ove.  Zbog loših politika u Hrvatsku je   je postalo jeftinije  uvoziti nego proizvoditi.  Hrvatska  uz rijetke izuzetke  nema   bitnih poljoprivrednih  proizvoda iz vlastite proizvodnje.

Dužnost HSP-a je  ukazati na sve anomalije pa ćemo tako i na ovu koja je embrio razaranja hrvatske državnosti i  ukazati na jedan  ogroman problem koji nas čeka iduće godine. Nema države bez zemlje i nema opstanka narodu na prostorima koji nije njihov.

Naime,  Republika Hrvatska je  tijekom pretpristupnih pregovora o ulasku u Europsku uniju  ispregovarala   sedmogodišnji embargo na prodaju zemlje strancima. 

Nelegalnim  referendumom iz siječnja 2013. godine  Hrvatska je u Europsku uniju ušla s 01. srpnja 2013. godine i  embargo  na prodaju zemlje ističe 01. srpnja 2020. godine.

Što će se dogoditi  iza 01. srpnja 2020. godine??

To ponajprije ovisi o tomu kako će se  hrvatske vlasti postaviti prema ovome nepremostivom problemu. Ako se postave kao sve dosadašnje Vlade ne piše nam se dobro. Ako se  napravi veliki zaokret u zemljišnoj politici možda imamo nekakve šanse za spas i oporavak poljoprivredne proizvodnje.

Ako znamo da je zemlja po hektaru površine gotovo 4/5 (četiri petine) jeftinija  u Hrvatskoj u odnosu na  Nizozemsku, Dansku, Njemačku, Francusku... možemo samo očekivati da će velike  korporacije krenuti u „shoping“ jeftine zemlje u planski ispražnjenoj Slavoniji, koja je  još uvijek pogodna  za eko uzgoj.

 Baranja je preko  koncesija ranije datih Agrokoru već u stranim rukama. Ako imamo najave da će  ruske banke  do  polovice ove godine prodati udjele  u Agrokoru legitimno je pitanje  tko će biti budući većinski koncesionar zemlje, pogotovo u Baranji. Hoće li to biti neka mađarska korporacija? Ako se to dogodi možemo slobodno reći da su  Mađari došli na  Dravu u predgrađe Osijeka bez ispaljenog metka. Danas je sve više vidljivo da nas političko vodstvo vodi u tom pravcu.

Kada  je u pitanju  rok  koji ističe 01.07.2020. godine za slobodnu kupovinu zemlje držimo da  Vlada Republike Hrvatske, Sabor Republike Hrvatske moraju iskoristiti sve dopuštene mogućnosti i taj rok  produžiti za još tri godine što je Ugovorom o pristupanju Hrvatske  u EU ostavljeno kao  mogućnost.

Slična prijelazna razdoblja  bila su odobrena  i drugim članicama iz istočne i srednje Europe koje su se EU-u priključile 2004. godine. Poljska je, primjerice, dobila čak 12 godina počeka. Uoči isteka tog roka, Poljska je donijela zakon kojim se i dalje značajno otežava i ograničava stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem.

Postupanje  Poljske najbolji  je primjer kako se treba  ponašati i kako se ponaša jedna suverena država. HSP odlučno traži i zahtijeva isto postupanje od Vlade i Sabora  Republike Hrvatske kada je u pitanju prodaja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj.
Ako bude potrebno treba  promijeniti i Ustav kako bi se prodaja ograničila.

Zemlju moramo sačuvati za  Hrvate, jer kada uredimo  Hrvatsku kao poštenu, uspješnu  i perspektivnu državu vratiti će se i   velika većina iseljenih  Hrvata koji su  iselili iz Hrvatske   najviše zbog loših politika svih Vlada od osamostaljenja do danas.


Karlo Starčević, predsjednik HSP-a