HSP se pita kako to da je članstvo u masonskoj loži prepreka za obnašanje funkcije glavnog državnog odvjetnika, a članstvo u komunističkoj partiji nije??

HSP se pita kako to da je članstvo u masonskoj loži prepreka za obnašanje funkcije glavnog državnog odvjetnika, a članstvo u komunističkoj partiji nije??
120
0
0

Republika Hrvatska u posljednjih je 18. godina na čelu DORH-a imala tek tri osobe, koje su se međusobno rotirale na funkciji glavnog državnog odvjetnika, te njegovog zamjenika.
Uzimajući u obzir činjenicu kako je Dražen Jelenić morao otići zbog neprofesionalnosti te zbog članstva u tajnoj masonskoj loži, naročito uzimajući u obzir činjenicu kako je zamjenik glavnog državnog odvjetnika postao za vrijeme mandata Mladena Bajića, postavlja se pitanja totalne kontaminiranosti pravosudnog sustava.
Dražen Jelenić je morao otići zbog članstva u tajnoj masonskoj loži, no pozicije Mladena Bajića i Dinka Cvitana nisu dovedene u pitanje čak niti nakon javne objave kako su u pitanju bivši članovi komunističke partije. Prema javno objavljenim dokumentima može se isčitati da je Dinko Cvitan primljen u savez komunista 1983., a Mladen Bajić 1972. godine.

Nejasno je kako članstvo u masonskoj loži može biti prepreka za obnašanje funkcije glavnog državnog odvjetnika, a članstvo u komunističkoj partiji nije nikakva prepreka za obnašanje te funkcije. Poznato je i kako su Mladen Bajić i Dinko Cvitan aktivno pokušavali zaštiti sada već osuđenog Josipa Perkovića od izručenja njemačkom sudu, u čemu je posebno prednjačio Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, gdje je dužnost zamjenice županijskog državnog odvjetnika obnašala Ines Horvat Jelenić, supruga Dražena Jelenića.

Županijski sud u Velikoj Gorici 2014. godine čak se nije niti žalio na odluku o neizručenju čelnika jugoslavenske tajne službe, sada već osuđenog Zdravka Mustača, koje je donijelo izvanraspravno sudsko vijeće.

Mladen Bajić je funkciji glavnog državnog odvjetnika obnašao čak u tri mandata, biran je 2002., 2006. i 2010. godine, dakle dužnost je obnašao i za vrijeme vladavine SDP-a i HDZ-a. Za njegova tri mandata na čelu DORH-a promijenila su se dva predsjednika Republike, četiri premijera i šest ministara unutarnjih poslova, no nitko se nije usudio postaviti pitanje najdugovječnijeg državnog odvjetnika u regiji.

Za njegova mandatornog djelovanja uhićen je general Ante Gotovina, a osuđen je general Mirko Norac. To što je sudjelovao u uhićenju generala Gotovine donijelo mu je naklonost Carle Del Ponte, a mnogi kažu, i drugi mandat na mjestu državnog odvjetnika.

Dinko Cvitan stupio je na dužnost u travnju 2014., zamijenivši upravo Mladena Bajića, koji je postao zamjenik svom dojučerašnjem zamjeniku Dinku Cvitanu, koji je prije toga osam godina vodio USKOK. Mandat Dinka Cvitana ostat će upamćen po kontradiktornim postupanjima vezanim uz istrage pokrenute u BiH protiv časnika HV-a. General Pavao Miljavac upozorio je još 18. travnja 2015. godine kako Sarajevo podiže optužnice protiv časnika Hrvatske vojske. Državni odvjetnik Dinko Cvitan u svom prvom razgovoru otkako je postao glavni državni odvjetnik, 22. travnja 2015. za RTL televiziju, zanijekao je pak da su bilo kakve istrage pokrenute u BIH protiv časnika hrvatske vojske. Međutim, naknadno smo doznali kako su istražitelji iz BiH počeli su još 2005. dolaziti u Hrvatski državni arhiv (HDA), gdje su nekontrolirano proučavali, ali i fotokopirali dio građe vezane uz HVO i Domovinski rat.

Unutar sustava državnog odvjetništva postoji strogi institut subordinacije, što ukupnu situaciji čini još ozbiljnijom. Jer, za razliku od sudstva, gdje suci imaju koliku toliku samostalnost, unutar državnog odvjetništva odlučuje se strogo hijerarhijski.

Političke rotacije tri iste povezane osobe, koje već skoro 20. godina obnašaju najviše dužnosti u sustavu državnog odvjetništva, nije demokratska praksa nigdje u civiliziranom svijetu, sijedom čega su nam rezultati u borbi protiv korupcije očekivani, praktički posve su zanemarivi. Dosadašnji komplot HDZ-a i SDP-a oko načina izbora i imenovanja glavnog državnog odvjetnika pokazuje da su promjene koje će zajamčiti neovisnost državnog odvjetnika od politike zapravo neophodne, te se nadamo kako će ovoga puta ipak struka biti iznad usko stranačkih interesa.

Hrvatska stranka prava uskoro će pokrenuti inicijativu kojom ćemo tražiti izmjenu Zakona o državnom odvjetništvu, kako bi ukinuli pogubnu i nigdje u demokratskom svijetu zabilježenu praksu biranja glavnog državnog odvjetnika u parlamentu. Sve dok politika bude birala glavnog državnog odvjetnika rezultati borbe protiv lopovluka, kriminala i korupcije biti će, kao i dosada, posve zanemarivi.

Karlo Starčević, predsjednik