Kalifornija gori, a hrvatska obala ove je godine pošteđena.

Kalifornija gori, a hrvatska obala ove je godine pošteđena.
40
0
0

U Kaliforniji izgorjeli mnogi mali gradovi. Tisuće izbjegle ispred požara kako bi sačuvali život, a ima i poginulih.

Mnogi "znanstvenici" tvrde kako je to posljedica globalnoga zatopljenja.

Zanimljivo je što je to zatopljenje ove godine zaobišlo hrvatsku obalu. Vijesti o požarima na Jadranu ima puno manje nego prijašnjih godina.

Što se to promijenilo da nas je ove godine globalno zatopljenje zaobišlo?

Dogodila se Corona pandemija. Hrvatska u proljeće uvela vrlo strogu karantenu. Mnoge djelatnosti zatvorene. Tisuće rade od kuće. A kad ljudi ne rade nakon nekoliko dana odmaranja gledaju što bi mogli raditi. Pa se prihvatili sjekire, krampa i motike. Te tako šikare i grmlje oko kuća i vikendica pretvorili u vrtove.

A prekopani vrtovi i očišćeni maslinici ne mogu gorjeti.

U SAD-u karantena bila puno blaža, pa se ni travnjaci oko kuća nisu pretvorili u vrtove, a ni šikare. Tamo je poljoprivreda potpuno u rukama velikih industrijskih proizvođača, dok kod nas još uvijek ima pojedinaca koji hranu proizvode samo za sebe.

A industrijalizacija poljoprivrede nije se dogodila slučajno.

Sve je počelo nakon II svjetskog rata kada su u Europi uvedeni veliki poljoprivredni poticaji. Kako bi sačuvale svoju konkurentnost i ostale razvijene države su uvele svoje poticaje. Nakon 70 godina razorni efekti poljoprivrednih poticaja su vidljivi.

Poljoprivredni poticaji su smanjili cijenu hrane pa se malim proizvođačima ne isplati uzgajati ništa. Osobito onima koji u vrtu proizvode samo za sebe. Više nitko čak ni na selima u dvorištima osim kokoši nema drugo ništa. Čak i na selima mnogi su vrtove pretvorili u travnjake. Siromašne Afričke i Latinoameričke države nisu imale novca za financiranje poticaja pa su im seljaci propali. Troškovi sjemena, gnojiva i zaštitnih sredstava postali veći od prihoda.

I tako krenule migracije iz Afrike prema Europi, a iz Latinske Amerike u SAD.

Dođoše migranti u države gdje čak i na selima oko kuća raste korov i šikara. Nema koza i ovaca koje najbolje sprječavaju širenje požara.

Mogli bi smo reći; "kako siješ tko žanješ".

Dobili smo migrante.

A dobili smo i velike šumske požare koji gutaju gradove i sela.

A lijek je vrlo jednostavan. Treba primijeniti Švicarski model. Dovoljno je ukinuti poljoprivredne poticaje i uvesti vrlo visoku carinu na sve sezonske proizvode u vrijeme dok se na tržnici neko sezonsko voće i povrće prodaju lokalni proizvođači.

Zagovornici teorije globalnoga zagađenja su protiv. Velike poljoprivredne korporacije i velike tvornice za preradu hrane bi mogle propasti, a tada ne bi više imao tko donirati udruge koje nam godinama prodaju vrlo profitabilne priče o globalnom zagađenju.