Otkrivena bista hrvatskom prirodoslovcu i znanstveniku Miji Kišpatiću

U organizaciji društva "Braća Hrvatskog Zmaja" danas 15.12.2018. na Rondelu učenika Osječkih gimnazija u Perivoju Hrvatskih velikana otkrivene je bista velikom hrvatskom prirodoslovcu iz 19. stojeća. Time je Rondel popunjen, uz već ranije postavljene biste Osječkih velika; biskupa Josipa Jurja Strossmayera, te nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga.

Prije otkrivanja biste održana je svečana akademija u prostorijama rektorata Osječkog sveučilišta. Pri tome su se prisutni uzvanici upoznali sa djelom Mije Kišpatića, koji se rodio u Osijeku 1851.

Studirao je u Beču gdje je napravio doktorski rad u kojem je iznio tezu kako se iz kemijskog sastava minerala može otkriti geološko porijeklo i nastanak minerala. Bila je to presmiona teza za ondašnje "prepametne" Bečke akademike, te je Kišpatić svoj doktorski rad obranio na Zagrebačkom sveučilištu. Bio je to za Zagrebačko sveučilište prvi doktorski rad na temu prirodoslovlja. Tek u prvoj polovici dvedesetog stoljeća Američki znanstvenici su potvrdili njegove teze. Uveo je novi način pribavljanja uzoraka minerala, te je sakupio i obradio bogatu mineralošku građu. U Mineraloško geološkom muzeju surađivao je s Dragutinom Gorjanovićem Krambergerom na nalazištu Krapinskog pračovjeka, te s Gjurom Pilarom vodećim hrvatskim geologom tog vremena.

Bio je redoviti sveučilišni profesor Mudroslovnog fakulteta u Zagrebu, a obični suvremenici su ga najbolje poznavali po knjizi o biljkama. Objavio je više od 180 znanstveno popularnih knjiga, među kojima i o uzgoju riba.

Za svoga života Mijo Kišpatić napravio je više znanstvenih istraživanja na području prirodoslovlja, petrografije, mineralogije, sezmologije, palentologije, zoologije, botanike, pedologije i arheologije. Osim toga, u dnevnim novinama je pisao i kazališne kritike.