Otvoreno pismo HSP-a vezano za vodu u Splitsko dalmatinskoj županiji.

Otvoreno pismo HSP-a vezano za vodu u Splitsko dalmatinskoj županiji.
24
1
0

HSP Splitsko dalmatinske županije još jednom skreće pažnju na izravnu i neizravnu posljedicu lošeg odnosa prema vodi. Bilo da se radi o navodnom „gubitku“ od 61%, sve češćoj nestašici odnosno zamućenju ili općenito kontinuiranom padu kvalitete vode u SDŽ-i. U svakom slučaju problemu kojem se na žalost ni približno ne nazire kraj.

Apeliramo na državne institucije ali i širu javnost da zaštite VODU kao naš najvrijedniji resurs. Naime, RH je objavila Strategiju upravljanja vodama, a trenutno se radi na novoj strategiji prostorno planskog razvoja, kao i na Strategiji spriječavanja utjecaja klimatskih promjena na život i zdravlje stanovnika.

Sve te strategije imaju za prioritet samo jedno; očuvanje prirode, posebno zraka, vode i obalnog pojasa kao osnovnih preduvjeta za naš život. Nasuprot tome mi se danas nalazimo u situaciji da kao narod moramo doslovno boriti protiv uništenja našeg okoliša, a posebno vode. Dakle, za svoja temeljna Ustavna prava.

Kako je uopće moguće to da oni koji su pred zakonom obvezni i koje smo mi zadužili da brane naša Ustavna i zakonska prava rade upravo suprotno. Promiču devastaciju i to baš onoga što u svojim Strategijama propisuju kao najvažnije za očuvanje.

Podsjećamo na činjenicu i zakonsku regulativu po kojoj Vodni plan, kao strateški resurs, ima prioritet nad svim ostalim planovima (energetskim, poljoprivrednim, gospodarskim, industrijskim itd.), te se kao takvi svi planovi moraju usklađivati upravo po njemu, a ne obratno. Podaci s terena na žalost govore upravo suprotno, a kada je riječ o SDŽ ističemo slijedeće.

Procjedne i otrovne vode koje osim što prolaze kroz kraški teren dijela Podmosorja, smetlišta Karepovac (sutra po svemu i Lećevice) imaju direktni utjecaj na kvalitetu vode u SDŽ. Tu kao iznimno kritična područja svakako treba naglasiti općine Dugopolje, Muć i Solin. Divlja odlagališta odakle crne jame i oborinske vode, dakle onečišćena i toksična voda dolazi direktno na izvorišta rijeka Jadro i Žrnovnica.

Spomenuti i divlje odlagalište u Otišiću koje utječe na vodu u Cetini (Šilovka). Potom i Muć odnosno Podine-kod Sarića jame, a gdje po kazivanju samih mještana životinjski otpad; iznutrice i lešine iz obližnjih poduzeća direktno završave upravo u tim jamama i to kako bi se prikrio nesnosan smrad. Gotovo nevjerojatno ali recimo i to da do samod divljeg odlagališta stoji još i mjesno vodocrpilište. Dugopolje, bazeni (laguna Kožnjak) i upojne jame nastale prilikom izgradnje Autoceste Zagreb – Split – Ploče, koje danas predstavljaju veliki problem jer se radi o krškom terenu na kojem takve jame predstavljaju potencijalnu ekološku bombu.

Poseban problem predstavlja recimo upojna jama ispod benzinske postaje Crodux Jug gdje je bušenjem dubinskih mina i s velikom količinom eksploziva, došlo do nakupljanja ulja, masti, gumene prašine, kočionih tekućina, antifriza i sl. koji na taj način dospijevaju izravno u izvor rijeke Jadro. U prilog tome spomenuti i prijavu od strane udruge KEKS temeljem članka 191. Zakona o zaštiti okoliša, upućenu 8. rujna 2017.g., a kojom se upozorava na opasnost od štete u okolišu te se na samoj lokaciji traži očevid i inspekcijski nadzor, a gdje MZOIE na žalost kompletnu problematiku prebacuje na Grad Dugopolje i Hrvatske vode – VGO Split.

Vezano za to i podatak kako je u općini Dugopolje samo 30 objekata spojeno na kanalizaciju dok 180 objekata nije spojeno, a uz popratnu činjenicu da kanalizacija nije čak ni tehnički ispitana. Iako Hrvatske vode ulažu znatna sredstva u održavanje vodotoka u Muću, činjenica da se radi o iznimno plavnom području koje, isto kao i u slučaju Dugopolja, ima ulogu prirodnog lijevka za cijeli vodni bazen SDŽ jer velike količine upravo tih slivnih voda završavaju na Pantani i rijeci Jadro.

Pitanje koje se logično postavlja kolika je cijena te i takve šutnje i nemara, do kada će institucije ali također i hrvatska javnost pa i dio naših medija okretati glavu. Posebno ako znamo da je Splitski Vodovod zajedno s drugim institucijama zaduženim za vode svojedobno sondirao i označio vode cijeloga Cetinskog sliva, a gdje u Vodoopskrbnom planu Splitsko-dalmatinske županije (stranice 158. i 159.) još iz prosinca 2008.g. stoji podatak da je izvor rijeke Jadro pete klase, dok je Cetina pri brani Peruća u djevičanskoj prvoj klasi.

Iz svega navedenog HSP pita, p(r)oziva i upozorava sve odgovorne od državnih institucija do zainteresirane javnosti, na alarmantno stanje ugroze koja nam odavno kuca na vrata. Na žalost svjedočimo situaciji gdje s jedne strane gledamo kako se planiraju ugraditi pročistači ili financiraju projekti aglomeracije i to u milijunskim iznosima, dok s druge strane vidimo tešku neodgovornost, ne namjensko trošenje novca kao i opću nebrigu.

Umjesto zaštićenog parka prirode i tretiranja vode kao našeg nacionalnog blaga, nadasve vrijednog i Bogom datog resursa mi mrtvo hladno gledamo kako se taj život i Bogom dan resurs rastače. Javnost ne reagira ili u najvećoj mjeri okreće glavu,a institucije šute ne poduzimajući doslovno ništa.

Podsjećamo i ovim putem kako je ostvarenje prava na vodu temeljna je potreba ljudske egzistencije pa ga je, naročito s obzirom na društvene, političke i ekonomske okolnosti u RH, potrebno hitno zaštititi Ustavom, uključivši i sve preduvjete ostvarivanja tog prava, kao temeljno ljudsko pravo.

Predsjednik HSP Povjerenstva za ekologiju, Željan Jurlin

Komentiraj


Za komentiranje na NoveNews morate biti prijavljeni. Prijavi se i komentiraj!

Komentari


Trenutno nema komentara! Budi prvi i komentiraj!