Edna Strenja protuustavno, manipulira i obmanjuje javnost temom „Partizanske pjesme“ da opravda postojanje zbora Praksa

Edna Strenja  protuustavno, manipulira i obmanjuje javnost temom „Partizanske pjesme“ da opravda postojanje zbora Praksa
1
0
0

 https://snv.hr/video-zbor-praksa-putevima-nob-a/

Sam naslov članka  intervjua na portalu Istra 24 "Osporavati partizanske pjesme je isto kao osporavati Marseljezu!"  ukazuje na manipulaciju tipičnu za YU AGITPROP.

Novinar portala Istra 24 Zoran Angeleski predstavlja Ednu Strenja kao heroinu nasuprot „desničarima“. Smiješno i jadno, jer taj Koncert Partizanskih pjesama nije sukob „ljevice“ i desnice“  nego negiranje Hrvatske državotvornosti i veličanje Jugoslavije i zločinca Tita.    Partizanske pjesme nemaju nikakve veze sa francuskom himnom. Prije svega vremenski su nastale u razmaku od 150 godina. [1]

„Jednako tako, "Marseljeza", danas nacionalna himna Francuske, nastala je kao revolucionarna pjesma tijekom Francuske revolucije 1792. U svom izvornom kontekstu bila je poziv građanima da se suprotstave tiraniji i obrane slobodu, a tek je kasnije postala himna. Osporavati partizanske pjesme je isto kao osporavati Marseljezu!“ [2]kaže Edna Strenja.

Što nije točno, već čista manipulacija kasnijom upotrebom te pjesme!

"Marseljezu" je skladao Claude Joseph Rouget de Lisle u noći s 25. na 26. travnja 1792. godine, tijekom objave rata Austriji u Strasbourgu. Prvobitno se zvala "Chant de guerre pour l'armée du Rhin", tj. "Ratna pjesma Rajnske vojske" i bila je posvećena grofu Nicolasu Luckneru, zapovjedniku i guverneru Strasbourga. Dobila je ime 30. srpnja 1792. godine, jer se pjevala prilikom ulaska 500 dragovoljaca iz Marseillea u Pariz. 14. srpnja 1795. Marseljeza je proglašena državnom himnom Francuske.

Pjesma je izvorno posvećena zapovjedniku Rajnske vojske i  kao takva,  kakvu i koju povezanost ima sa partizanskim pjesmama koje su nastale od 1941-1945? Nikakvu! Služi kao opravdanje postojanja zbora Praksa. A zbor Praksa osnovan je istine radi kao reakcija  tzv. antifašističke istarske „ ljevičarske uzvišene intelektualne elite, na „posprdan odnos spram partizanskih pjesama“ desnom „narativu“ piše novinar Angeleski.

Naravno da se posprdno odnosimo  spram partizanskih pjesama, što je rezultat povijesnog konteksta. „ partizanske pjesme ne možemo promatrati samo kao političke simbole. One su dio kulturne povijesti jednog pokreta koji je okupio različite narode, društvene skupine i pojedince u borbi protiv fašizma.“ Nije to bila samo borba protiv fašizma, to je bila socijalistička revolucija, koja je otišla u „ropotarnicu povijesti“

Ta  usporedba služi da bi se dao značaj pokretu i socijalističkoj revoluciji koji se od svog početnog revolucionarnog bunta, pretvorio u masovni zločin, teror i diktaturu da bi opstao.

Eto to je ta manipulacija, sakrivanje zločinačkog karaktera NOB, pomnim sakrivanjem samih zločina, betonskim pregradama  i ubijanjem svjedoka, da se za zločine ne sazna. Potenciranjem partizanskim pjesama briše se zločinački karakter  Jugoslavije i Tita, kao vođe tog pokreta.

Citiram ponovno Ednu Strenja ;“ Kao voditeljica zbora koji već 12 godina njeguje takvu glazbenu baštinu, ne vidim u tim pjesmama razlog za podjele. Vidim priliku za razumijevanje povijesti, poštovanje iskustava prethodnih generacija i očuvanje kulturnog nasljeđa koje pripada svima nama.“

Upravo u toj rečenici je bit, taj dio kulturnog naslijeđa ne pripada svima nama!  Pripada samo sljednicima i štovateljima zločinca Tita, i njegove Jugoslavije, naspram države Hrvatske, koja je  u Domovinskom ratu pobijedila  tu Jugoslaviju. Agresor na Hrvatsku i njegove partizanske pjesme  nikako ne mogu biti hrvatsko kulturno naslijeđe. Upravo suprotno, to je namjerno smišljena  provokacija, ponižavanje  i pljuska u lice Hrvatima i državi Hrvatskoj od sljednika Titove Jugoslavije SABA RH i stranke Možemo.  Protivna je Ustavnom uređenju RH, koja je Ustavnom odlukom Hrvatskog Sabora od 8.listopada 1991. raskinula sve državno-pravne, gospodarske i kulturne sveze sa SFRJ. [3]

Lili Benčik/hrvatskepravice

 

[1] https://www.istra24.hr/politika-i-drustvo/intervju-edna-strenja-osporavati-partizanske-pjesme-je-isto-kao-osporavati-marseljezu!

[2] https://sabh.hr/dok-desnica-kritizira-koncert-partizanskih-pjesama/

[3] https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/1991_10_53_1265.html