Gospodarske komore, pomoć ili teret poduzetnicima

Gospodarske komore, pomoć ili teret poduzetnicima
66
0
0

Hrvatska Vlada je kratkotrajno ostala bez većine u saboru zbog oporbenog prijedloga novog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori. Javno, problem je obveznost članstva, a prikriveno stvarni problem je monopol komore kojom posredno upravlja politika preko monopolnih javnih i komunalnih poduzeća. Za razumijevanje ovoga problema potrebno je napraviti usporednu analizu sa nekoliko najvažnijih komora u drugim relevantnim državama.


Američka trgovinska komora najveća je svjetska poslovna organizacija koja zastupa tvrtke svih veličina u svim sektorima gospodarstva. Članstvo je dobrovoljno, a članovi su mala poduzeća, lokalne gospodarske komore, vodeće industrijske udruge i velike korporacije. Članovi se u komoru udružuju kako bi komora bila njihov glas u Washingtonu, širom zemlje i širom svijeta. To se provodi često putem plaćenih lobista za pojedine probleme. Komora se bori za politike koje su članovima pomažu u stvaranju boljeg pravo regulatornog okruženja, međunarodnih trgovinskih interesa, politike radne snage i pravila za moderno gospodarstvo kako bi potaknuli rast i zapošljavanje. Posao komore je pomoći članicama.

Komora ima Upravni odbor koji je glavno upravno i zakonodavno tijelo američke gospodarske komore. Članstvo u odboru jednako je raznoliko kao i sama poslovna zajednica države, s korporativnim, neprofitnim i malim poduzetnicima koji posluju iz svih sektora i veličina poslovanja te iz svih regija zemlje. Direktori utvrđuju stavove politike Komore SAD-a o poslovnim pitanjima i savjetuju Američku komoru o odgovarajućim strategijama koje treba slijediti. Svojim sudjelovanjem na sastancima i aktivnostima direktori pomažu u provedbi i promicanju politika i ciljeva Komore SAD-a.

Komora ima Voditelje raznih odjela i stručnjake za razne probleme. Jedan od najvažnijih poslova im je zauzimanje stava američkih poduzeća u Washingtonu, širom države i širom svijeta.

Američka komora surađuje s članovima obje velike stranke na održivim rješenjima koja će pomoći gospodarstvu, umjesto da ga ometaju. Surađuje sa Vladom na unapređenju porezne reforme koja ostavlja više novca u džepove poreznih obveznika, ukazuju na oprez u sudjelovanju u štetnim trgovinskim ratovima i slično.

Komora također podržava nepristranost, poštenje, objektivni i uravnoteženost u načinu na koji mediji prezentiraju svoje izvještavanje o Komori. U tom cilju su stvorili Zapisničku komoru kako bi istakli primjere kada se vijesti, javno mnijenja i drugi točno bave pitanjima koja uključuju Komoru.

Komora ima više od 2.000 volonterskih predstavnika korporacija, organizacija i akademske zajednice članova koji čine komorske odbore i pododbore, vijeća i radne skupine koji sudjeluju u definiranju politika o pitanjima koja su ključna za tvrtke i organizacije članice.

 

Sličan komorski sustav ima i Švicarska.

Švicarska trgovinska i industrijska komora (CCIS) je unija 19 kantonalnih i regionalnih gospodarskih komora u Švicarskoj i Lihtenštajnske gospodarske komore. Pojedinačne komore organizirane su kao udruge privatnog prava s dobrovoljnim članstvom. Predsjedništvo CCIS-om povremeno se mijenja između pojedinim komorama.

Kantonalne komore imaju određena javne ovlasti kao što je Autentifikacija izvoznih dokumenata, izdavanje karneta, poslovni razvoj, poboljšanje komercijalnog okruženja, ili stvaranje i podrška poslovnim mrežama.

Komora potiče osnivanje i drugih komora za suradnju sa komorama drugih država u kojima švicarski poduzetnici imaju interes poslovati, a cilj im je umrežavati organizacije, te stvarati platforme na kojima se rukovoditelji i pojedinci mogu susresti, povezati i stvoriti poslovne mogućnosti u korist članova.

 

Slično radi i Izraelska gospodarska komora FICC koja je neovisna i neprofitna organizacija. To je vodeća izraelska neobvezujuća gospodarska organizacija koja predstavlja sektor trgovine i usluga, a služi kao krovna organizacija za preko 5000 poduzeća i organizacija koje posluju u više od 120 odjela koji predstavljaju različite gospodarske grane, uključujući izvoz, uvoz, trgovinu, nekretnine, financijske i poslovne usluge.

Najviše se bore za smanjenje poreza, ukidanje uvoznih barijera i otvaranje tržišta konkurentskom uvozu, zagovaranje promjena politike u zahtjevima standardizacije, borba protiv tržišnih monopola, jednakost u Zakonu o natječaju, omogućavanje jednakih mogućnosti malim i srednjim poduzećima.

FICC je krovna organizacija šest regionalnih gospodarskih komora: Tel Aviva, Jeruzalema, Haife, Beer Sheve, Eilata i Nazareta, od kojih svaka zastupa interese svojih članova u raznim službenim entitetima i pruža savjete pojedinim poduzećima.

 

Austrijske gospodarske komore predstavljaju više od 540.000 tvrtki članica. Osnovni zadatak im je razvoj gospodarstva, porezne olakšice, smanjenje birokracije i subvencije. Usko surađuju sa sveučilištima primijenjenih znanosti u cilju poboljšanja konkurentnosti domaćih tvrtki.

Sva poduzeća moraju biti učlanjena u najmanje jednu privrednu komoru ili profesionalnu organizaciju koje su učlanjene u vodeću gospodarsku komoru. Svaki član komore mora platiti osnovni doprinos jednom godišnje u okviru svoje pripadnosti specijalističkoj organizaciji. O osnovnoj raspodjeli odlučuje sastanak specijalističke skupine kojoj član pripada ili, u slučaju predstavnika stručnjaka, odbor specijalističke udruge. Osim toga plaćaju se i dodatne članarine od kojih su oslobođeni članovi čiji neto promet ne prelazi 150.000 EUR godišnje, ili ako su im prosječne bruto plaće isplaćene u kalendarskom mjesecu manje od 1.460,00 €.

U izboru vodstva članovi sudjeluju kroz izbore u pojedinim komorama ili profesionalnim organizacijama, bez utjecaja države. Kod izbora u primarnim organizacijama bira se izravno - na temelju opće, jednake i tajne proporcionalne zastupljenosti, po pojedinim saveznim državama. Članovi ostalih kolegijalnih tijela (odbori strukovnih udruga, stručne konferencije, kao i predsjedništva, proširenog predsjedništva i gospodarski parlamenti komora) određuju se neizravnim izborima prema rezultatu primarnih izbora. Kod osnovnih izbora glasa se na glasačkim listićima - u određene dane izbora - na biračkim mjestima. U najavi izbora doznaje se gdje se nalazi biračko mjesto za pojedinog člana osnovne komore ili profesionalne organizacije, po pojedinim saveznim državama.

 

U Njemačkoj postoji više privrednih komora koje djeluju kao udruge međunarodnih i lokalnih operativnih tvrtki, poput pravnika, investitora, turističkih tvrtki, zračnih prijevoznika, proizvodnih tvrtki, uvoznih i izvoznih poduzeća, banaka, financijskih tvrtki, pravnih savjetnika, proizvođača IT i elektronike itd. Te komore se brinu za zaštitu poslovnih interesa i razmjenu poslovnih iskustava, kontakt s vladama, civilnim društvom, lokalnim medijima i tiskom te organiziranje sajmova i događaja.

Najveća krovna komora je Udruženje njemačkih industrijskih i trgovinskih komora DIHK koje djeluje slično engleskom cehu, ali je dodan utjecaj politike i sindikata. To je središnja organizacija za manje trgovačko-industrijske komore. Članstvo čine više od tri milijuna poduzetnika, uključuju velike tvrtke, ali i maloprodaje, te gostioničare. Sve njemačke tvrtke registrirane u Njemačkoj, osim zanatske djelatnosti, slobodnih zanimanja i farmi, po zakonu su dužne pristupiti nekoj komori.

Pojedine komore za industriju i trgovinu , te obrtničke komore funkcioniraju kao lokalne interesne skupine poslovnih subjekata u određenoj regiji. Osim toga, komore imaju i druge funkcije kao; lobiranje prema općinama, saveznoj državi i saveznoj vladi, organiziranje i stručno osposobljavanje definiranjem okvirnih zahtjeva i odobravanjem privremenih i završnih ispita, sastavljanje raznih certifikate, pružaju informacije o lokalnim ekonomskim okvirnim uvjetima u regiji i stranim tvrtkama radi ostvarenje poslovnih kontakata s mogućim regionalnim partnerima. Svi članovi imaju pravo na sveobuhvatne savjete i usluge odgovorne komore. Na taj način komore su prva točka kontakta u rješavanju svakodnevnih poslovnih problema.

U Njemačkoj trgovačko-industrijske komore su javna statutarna tijela sa samoupravom pod inspekcijom državnog ministarstva gospodarstva. Njemačka također ima obvezne komore za "slobodna zanimanja" kao što su arhitekti, stomatolozi, inženjeri, odvjetnici, javni bilježnici, liječnici i farmaceuti. Iznimka su vješti obrtnici, slobodnjaci i poljoprivrednici.

Članom komore se postaje automatski prilikom registracije u trgovačkom uredu, bez potrebe za posebnom registracijom. Troškovi članstva u komori ovise o prometu određene tvrtke.

Njemačke komore osnivaju i svoje komore širom svijeta u cilju poboljšanja izvoza u pojedine države.

 

Slično djeluju i komore u Francuskoj, Italiji ili Japanu. Glavni zadaci komora su promicanje vanjske trgovine, stručno osposobljavanje, regionalni ekonomski razvoj i opće usluge za svoje članove. Pojedine država su komore zadužile i za dijelove javne uprave u raznim područjima. Komore također imaju savjetodavnu funkciju, a to znači da se komore moraju konzultirati kad god se predloži novi zakon koji se odnosi na industriju ili trgovinu.

 

Hrvatski komorski sustav je najsličnije Austrijskom modelu, stoga što je naslijeđen iz doba Austrougarske kada je država nastojala sve centralizirati. Razlika je ponajviše u tome što u Austriji politika ima minimalan utjecaj na poslovanje i izbor čelnika komore, dok je u Hrvatskoj komora produžena ruka politike. Takav sustav izbora čelnika naslijeđen iz komunizma pretvorio je komoru u organizaciju za zbrinjavanje propalih političara, te njihove rodbine i prijatelja, a ne za osiguravanje interesa gospodarstva.

Kako bi se komorski sustav poboljšao trebalo bi usvojiti najbolja iskustva komora iz SAD-a, Švicarske i Izraela, ali i ostaviti obavezu poduzetnicima za članstvo u nekoj komori. Sami poduzetnici bi trebali birati u kojoj komori, poslovnoj udruzi ili cehu žele biti članovi. Ako takva komora ne postoji morali bi imati pravo osnovati novu komoru, za što bi bilo potrebno okupiti najmanje 40 članova. Te komore bi morale imati pravo učlanjenja u županijske komore, a one sa velikim brojem članova bi se trebale imati mogućnost učlanjenja i u krovnu komoru na državnom nivou. Kod izbora upravnih tijela politika ne bi smjela imati nikakav utjecaj, ni direktno, ni posredno kod biranja izazlanika za izbor krovne komore preko državnih poduzeća. Kod izbora čelnika županijskih komora pravo glasa bi morali imati svi članovi, dok bi kod izbora krovne komore izbore trebalo organizirati preko izaslanika županijskih komora i velikih članica koje djeluju na teritoriju čitave države. Pri tome bi trebalo minimizirati broj glasova koje imaju velika državna monopolska javna i komunalna poduzeća koja djeluju kao produžena ruka politike.