Iranska geostrategija i geopolitika

Edmund Hier prije 6 mjeseci

Kako vi vidite daljnju razradu rata, te hoce li opet poci za rukom zapadu da razjedini muslimanske zemlje?

Tihomir Čuljak prije 6 mjeseci

Muslimanske zemlje su već duboko razjedinjene. Problem su im samo vlastiti stanovnici kojima su snovi o velikom muslimanskom kalifatu važniji od interesa pojedinih muslimanskih država.
Izrael će ovaj puta nastojati očistiti i Gazu i zapadnu obalu od što većeg broja stanovnika. To su sve Arapi koji se mogu lako integrirati u sve okolne arapske države.
Dio iseljavanja će se postići ratnim operacijama, dio uskraćivanjem hrane vode i energije, a dio dugoročnim ograničenjem rata u Izrealu. A kada Palestinci ne budu mogli naći posao u Izraelu morati će ići dalje, kao što smo i mi protjerali pola milijuna Hrvata tako što im je uvoznički lobi uvozom oduzeo poslove.
Izraleskim poduzetnicima će nedostajati radna snaga, ali to mogu riješiti uvozom filipinaca, indijaca i ostalih koji nisu muslimani i samim time će biti suprotstavljeni okolnim radikalnim muslimanskim organizacijama.

Edmund Hier prije 6 mjeseci

Vidio sam prije koji dan kako su Kinezi krenuli u nabavu nafte od strane Kuvajta i Sirije,a svoje mornarice povlacili blize bliskom istoku i zahtjevali od UN pomicanje SADovih vojnih trupa koji su na Sirijskim naftnih poljima.
Kako ce se to odraziti?

Osim toga zadnjih par dana se sire glasine kako je Iran uveo svoju blockchain valutu koja je vezana izravno na zlato, te ce kao takva biti koristena u trgovini izmedu Kine / Rusije. Koliko je takva valuta stetna cijelom svijet? I moze li ugroziti dolar kao vodecu svjetsku valutu?

Tihomir Čuljak prije 6 mjeseci

Kinezi su sila koja raste i nastoje na sve načine ostvariti rast svoje moći, te ograničiti moć konkurenata, a to je ponajviše SAD i njihovi saveznici. U tom cilju su i razvili svoju mornaricu koja je po broju brodova veća od Američke, ali još uvijek ima manju vatrenu moć. Ta mornarica ima zadatak osigurati njihove interese u svijetu zaštitom njihovih brodova i brodova koji prevozi njihovu robu, ii robu za njih. Za sada su se rasporedili u južnom kineskom moru, te se pokušavaju instalirati na ulasku u Perzijski zaljev kroz koji prolazi većina svjetske nafte. Kada se tu udomaće ne bi me čudilo da se pojave i u Sredozemlju. A kada se više različitih mornarica nađe na istom mjestu mogući su i neplanirani incidenti koji se lako mogu proširiti u ozbiljan sukob.
Kinezi od Amerikanaca traže da se maknu sa Sirijskih naftnih poja ne zbog sebe, već zato što to preko njih traži Iran. Kada bi se to dogodilo vrlo brzo bi Iran napravio plinovode preko Iraka i Sirije prema Europi. Iraski interes je prodati plin Europi radi zarade, a Kinezi bi time pomogli Europi u cilju da se europa oslobodi energetske ovisnosti i o Americi, ali i o Rusiji. Time bi Kinezi stavili klin u odnose između Amerike i Europe što je u njihovom interesu.
Kada Izraelska vojska krenu punom snagom na Gazu moguće je da radikalni pojedinci napadnu Izrael iz zapadne obale, pa i iz Sirije. Tada bi i neki radikali u Izraelu mogli raketirati i Iran radi toga što isporučuje rakete terorističkim skupinama. A tada ni iranski Imami nebi mogli zaustaviti svoje radikale od raketiranja Izraela gomilom raketa dugog dometa. Kako se to ne bi dogodilo Amerikanci gomilaju svoje brodove oko Izraela, da bi mogli rušiti sve što leti iz Irana prema Izraelu.
Ako bi se to dogodila mogla bi se sve pretvoriti u III svjetski rat, kojeg za sada nitko ne želi, ali kada se situacija otme kontroli teško ju je ponovno uspostaviti.
Što se tiče Iranske blockchain valutu vezane za zlato ona bi korisnicima omogućila međunarodna plaćanja bez posredništva komercijalnih banaka koristeći međunarodni Swift protokol. Bankarsko poslovanje različitim valutama ovisi o povjerenju u onoga tko emitira valutu. Takav iranski virtualni novac bi se temeljio na snazi iranskog gospodarstva, i njihovim rezervama zlata, ali i na snazi vojske koja brani tu državu. Podrškom Kine Iranu ta valuta bi mogla preuzeti znatan do međunarodne trgovine.
Najveću štetu od digitalnih valuta imale bi komercijalne banke koje najviše zarađuju na proviziji od platnog prometa. Investicijske banke koje se bave trgovinom raznih "papira" mogle bi imati i korist od digitalnih valuta zato što bi se i njima smanjili troškovi platnog prometa sa drugim bankama. Ako bi ovakva digitalna valuta počela funkcionirati između Irana Rusije i Kine tome bi se vrlo brzo pridružile i druge države, a tada bi dolar izgubio svoju ulogu svjetske valute. Za Ameriku bi to bio veliki udarac zato što više ne bi mogle ostvarivati emisijsku dobit i plaćati uvoz strateških sirovina tiskanjem dolara.

Edmund Hier prije 5 mjeseci

Naletio sam danas bas na to da je Bidenova politika bila od velike koristi Iranu, pa saljem clanak na nastavku, te me zanima sto mislite o ovome, cini se da su osim destabilizacije bliskog istoka radili kroz druge, ipak su to radili i sa Iranom, te tako financirali terorizam kroz njih same. Bidenove politike dovele su do isplate između 50 i 60 milijardi dolara Iranu, najvećem državnom sponzoru terorizma na svijetu. Ovo je omogućilo nekontroliranu eskalaciju nasilja i međunarodnu destabilizaciju, prijeteći našim saveznicima i ugrožavajući naš energetski lanac opskrbe - istovremeno što je administracija također nametnula neviđene restrikcije na energetsku neovisnost SAD-a.

To je uključivalo dopuštenje prodaje iranske nafte u vrijednosti od otprilike 40 milijardi dolara te prodaju električne energije Iraku, što je donijelo oko 10 milijardi dolara režimu.

Nedavno je još 6 milijardi dolara u gotovini oslobođeno Iranu. Srećom, trenutačni skrbnik tih sredstava, Katar, pristao je zadržati te isplate zasad.

Unatoč općem protivljenju i strogim sankcijama Iranu, Sveučilište Yale i Sveučilište Johns Hopkins surađivali su s iranskim entitetima na istraživanjima u zemlji o trošku američkih poreznih obveznika od 2013. godine. Obje sveučilišta imaju velike fondacije i ne trebaju pomoć poreznih obveznika. Nadalje, nedavno su bili kritizirani zbog nedostatka osude terorističkih napada Hamasa na Izrael.

Iran je povećao izvoz nafte za otprilike 1,5 milijuna barela dnevno tijekom Bidenovog predsjedanja, što je rezultiralo s dodatnih otprilike 40 milijardi dolara u iransku vladu. Popuštanje sankcija na iransku naftu pratila je pad domaće proizvodnje nafte u SAD-u za oko 700 milijuna barela godišnje, zahvaljujući odlučnoj anti-fosilnoj politici administracije.

The Wall Street Journal je napisao: "nema sumnje da je odluka SAD-a da olakša provođenje sankcija na naftu Iranu pomogla neprijateljima Izraela."

Neprovođenjem sankcija na naftu, novac je tekao prema Teheranu, što je omogućilo milijardama dolara više za financiranje Hamasa, Hezbollaha i drugih terorističkih skupina.

Organizacija zemalja izvoznica nafte, OPEC, izvijestila je da je iranska proizvodnja nafte skočila za više od deset posto sa 2,6 milijuna barela dnevno u travnju na 3 milijuna u kolovozu.

Richard Goldberg iz Zaklade za obranu demokracija ističe da neprovođenje sankcija na iransku naftu također pomaže Kini: povećanje proizvodnje iranske nafte ne može se postići samo izbjegavanjem sankcija.

"Taj broj vjerojatno odražava politiku neprovođenja sankcija", rekao je Goldberg. "S administracija provodi takozvane politike 'destabilizacije' i s Iranom i s Kinom istodobno, implicitno odobravajući povećani izvoz iranske nafte u Kinu kao način na koji Bijela kuća može pružiti ustupke oba režima."

Reuters je izvijestio o povećanom izlazu OPEC-a: "Iran, koji je pojačavao opskrbu unatoč američkim sankcijama, također je više pumpao, s proizvodnjom na najvišoj razini od 2018." To je godina kada su Washington ponovno nametnute sankcije.

Iran je ove godine oslobodio još 10 milijardi dolara smrznutih sredstava kako bi platio prirodni plin koji kupuje od Irana.

SAD-ove sankcije sprječavaju Irak da Iranu plati izravno za plin, a Teheran je smanjio isporuke, gurajući već električnu gladnu Irak u potpune nestanke struje. To je dovelo do iračkog plana da trguje s Iranom, šaljući svoju naftu kao plaćanje za iranski prirodni plin.

6 milijardi dolara neotvorenih iranskih sredstava: Wall Street Journal je ekskluzivno objavio 8. listopada da je Iran od kolovoza pomogao u planiranju napada Hamasa na Izrael.

Nemoguće je propustiti da se ovo dogodilo dok je Bidenova administracija deblokirala 6 milijardi dolara osporavanih iranskih sredstava.

U komunikéu koje je najavilo sporazum, SAD se složio osloboditi pet Iranaca koji su bili zatočeni u SAD-u i 6 milijardi dolara u zamjenu za oslobađanje pet Amerikanaca koji su nezakonito bili zatočeni u Teheranu. Za vlast Mulekracije, zločin se isplati - dobili su svoje ljude i novac.

Sredstva u pitanju su bila u Južnoj Koreji. Novac je prebačen u Dohu, Katar, zajedno s smokvinim listom koji sugerira da će biti utrošen samo za "humanitarnu" potrošnju, poput hrane i lijekova. Očito, 6 milijardi dolara za hranu i lijekove oslobađa još 6 milijardi dolara za teror i nasilje.

Kako je rekao The Hill, "Iran sada ima pristup 6 milijardi dolara kojeg nije imao prije tri mjeseca."

Tajnik države Antony Blinken tvrdi da novac nije korišten za napad na Izrael.

"Nijedan dolar s tog računa zapravo nije potrošen do danas", rekao je Blinken. "Vrlo pažljivo i pažljivo regulira Ministarstvo financija kako bi se osiguralo da se koristi samo za hranu, lijekove i medicinsku opremu."

Na neki način, Bidenova administracija, koja je stručnjak za trošenje tuđeg novca, jednostavno ne može shvatiti 6 milijardi dolara koje je dala teroristima.

Savezne američke dotacije utrošene u Iranu: Naši revizori na OpenTheBooks.com pretražili su saveznu blagajnu kako bi pronašli izravne uplate entitetima u Iranu i otkrili da su američke agencije financirale američka sveučilišta koja surađuju s iranskim institucijama.

Nije jasno kako se ta suradnja događa kada su na snazi američke sankcije.

Od 2016. do 2021., Ministarstvo zdravstva i ljudskih resursa SAD-a dodijelilo je Sveučilištu Johns Hopkins 538.000 dolara u obliku grantova za istraživanje mentalnog zdravlja za projekt koji je sveučilište provodilo u suradnji s Teheranskim sveučilištem medicinskih znanosti - podružnicom iranske vlade.

Opis navodi ugovor

"obuhvatit će napore dr. Larrya Wissowa [Johns Hopkins] da ima ulogu suvoditelja grantu. Aktivnosti će uključivati tjedne sastanke s dr. Mojtabom, drugim suvoditeljem i dr. Sharifijem, vođom iranskog istraživačkog tima, kako bi nadzirali tijek projekta. Dr. Wissow će imati glavnu odgovornost za izradu planova analize i za izradu anonimnog skupa podataka koji će biti pohranjen u NIMH-u. Također će sudjelovati u izradi i podnošenju rukopisa razvijenih na temelju podataka studije. "

Za perspektivu na svoje troškove, glasnogovornica Johns Hopkinsa, Jill Rosen, ukazuje na poziciju sveučilišta u vođenju nacije u potrošnji za istraživanje 43. godinu zaredom, s potrošenih 3,2 milijarde dolara u proračunskoj godini 2021.

Nacionalna zaklada za znanost također je financirala Yale University s 17.000 dolara za doktorsko istraživanje disertacije u Iranu.

Oba sveučilišta imaju velike fondacije - 40,7 milijardi dolara za Yale i oko 8 milijardi dolara za Johns Hopkins - i Yale, među ostalim sveučilištima Ivy lige, kritizira se zbog nedostatka osude invazije Hamasa na Izrael.

Tihomir Čuljak prije 5 mjeseci

Ovaj članak je lobistički tekst iza kojeg stoje židovski krugovi koji problem vide samo u Iranu.
Ali SAD nije izraelska podružnica pa da misli samo o njihovim interesima.
Izraelce rat u Ukrajini ne zanima, ali Amerikancima je u ovom trenutku to prioritet, barem je bio do napada hamasovaca na Izrael.
Zapadne sankcije protiv Rusije ne djeluju zato što je Opec ograničio proizvodnju pa Rusi sa manjim izvozom zarađuju više. Kako bi se smanjila cjena nafte i plina Bajden je smanjio sankcije Iranu, ali i Venecueli kako bi se na tržištu ograničio rast cjena nafte i plina. Veće zarade Irana Izraelu ne odgovaraju, ali i američki naftaši bi voljeli da cjene nafte i plina porastu, te je logično da se oni protiv toga bune, te lobiraju protiv.
O toj politici držanja cjene nafte i plina na što nižem nivou možda dugoročno ovisi i rezultat rata u Ukrajini.
Osim toga, u Americi nema samo puno židovskih birača. Ima tamo i puno Arapa i Iranaca koji glasuju na izborima. A Bajden mora misliti i na te glasače. A oni ne samo da glasuju već i njihovi bogataši doniraju razna sveučilišta, pa sada neka sveučilišta više ne žive samo od židovskih donatora, već neka žive i od muslimanskih donatora.
A svatko tko dobiva novac od nekoga navijaja za svoje donatore.

Edmund Hier prije 2 mjeseca

Pozdrav, gospodine Tihomir, mozete li napisati neki novi clanak na trenutne eskalacijske tocke na bliskom istoka, te povecanje izravnih tenzija Irana i Us-a. Koji je trenutno glavni cilj US-a, te kako oni planiraju destabilizirati stvari koje su vec izmakle kontroli. Unaprijed zahvljujem na odgovoru!

Edmund Hier prije 2 tjedna

Pozdrav gospodine Tihomir, kako vam izgleda ova trenutna situacija na Bliskom Istoku. Izmedu Irana i Izraela. Kakve sljedece korake mozemo ocekivati, mislite li da se mogu stvari sloziti prema deeskalaciji sukoba?

Tihomir Čuljak prije 2 tjedna

Nakon Izraelskih napada na Iransku ambasadu u Damasku Iran je morao odgovoriti, rad vlastite javnosti. Odgovorili su sa 300 projektila i dronova od kojih je do Izraela došlo samo nekoliko balističkih projektila koji nisu napravili gotovo nikakvu štetu. I time su zadovoljili svoju javnost.
Daljnji procesi ovise o Izraelu. Ako oni napadnu sami Iran oni će morati ponovno odgovoriti sa nekoliko tisuća i dronova.
Iranu i SAD-u daljnja radikalizacija ne odgovara, ali Izraelci odlučuju. Među njima ima onih koji bi najradije uništili svu Iransku industriju prije nego razviju svoju atomsku bombu. ima i onih koji su u tom cilju spremni upotrijebiti Izraelsku atomsku bombu.
Netanjahu za kako gubi vlast čim rat stane. Ako poželi rat produžiti i opredjeli se za radikalizaciju može se dogoditi svašta, kao što je bombardiranje Iranskih nuklearnih postrojenja, a ako se Iranci uspiju u znatnoj mjeri obraniti tada ništa nije isključeno.
U ratu postoje planovi, ali sami vojnici uvijek mogu po sustavu domino efekta vrlo brzo sukobe proširiti do razmjera koje nitko ne želi.
Tada bi Iran blokirao Hormuški tjesnac potapajući brodove, a cijena nafte ode u visine. Od toga bi najviše štete imala Europa i Kina, a SAD bi bio na dobitku, kao i Rusija. Zato ne isključujem da pojedini američki naftaši poguraju stvari baš u tom smjeru.

Edmund Hier prije 2 tjedna

Hvala na odgovoru! . A što mislite o Kini koja je navodno otkrila veliko naftno polje u Bohajskom moru.Navodno 200milijuna kubicnih metara. Koje su po takvim navodima najvece nalaziste nafte u svijetu. Da li je to samo neka obmana kako bi se opskrbljivali ruskom naftom na neke druge načine kako bi iskljucili dolar iz cijele price ?

Tihomir Čuljak prije 2 tjedna

Dali je Kina otkrila neko veliko naftno polje u moru ne znam, ali i ako jesu pitanje je na kojoj je dubini to nalazište. O tome ovisi i trošak vađenja, a o trošku ovisi i cijena. Ako je trošak previše velik onda od tog polja nema puno koristi.
Mislim da Kina više nade polaže obnovljive izvore energije koje proizvodi puno jeftinije nego svi ostali. Jedna kineska grupa zadnjih 6 mjeseci preko Youtuba svakodnevno stavlja kratke snimke nekoliko novih tipova kućnih vjetroturbina koje se mogu vrlo lako montirati i koje su vrlo efikasne, ali se ti modeli još uvijek ne nalaze na tržištu. Čini mi se kako bi ih uskoro mogli počet prodavati, a onda će svi zapadni modeli koji se mogu nabaviti na tržištu biti istisnuti sa tržišta. Na kraju će stvarna tržišna konkurencija koju naftni lobi više ne može spriječiti sve riješiti. Naftni lobi je u Kini slab i ne može spriječiti ono što na zapadu uspješno koći vrlo dugo.

Edmund Hier prije 1 tjedan

Sto se tiče obnovnljivih izvora slazem se, ali valja imati i na umu neefektivnost tih istih izvora. Kina i dalje većinu komponenti proizvodi iz plastike i razlicitih naftnih prerađevina. Inflacijski pritisci na nafti i njima stvaraju problem. Zato sam naletio na ovaj članak. https://english.www.gov.cn/news/202402/26/content_WS65dbebdbc6d0868f4e8e4591.html

Gdje ispada da ce kina sebi rijesiti jedan od glavnih problema, a to je dobava nafte.

A sto se tice obnovljivih izvora koje proizvodi Kina. Mislim da će se svijet samo u jednom trenutku prebaciti na stare metode, te reći ovo što radimo je pogresno, te tako ugroziti kinesko gospodarstvo koje se unazad par godina specijaliziralo na obnovljive izvore zbog zapada koji je cijeli "go green", te na taj način izvlače kapital iz zapadnog svijeta zbog ogromnih subvencija koje zapad daje.

Tihomir Čuljak prije 1 tjedan

Priča o velikim poticajima za obnovljive izvore energije i njihovoj neefikasnosti je samo priča koju šire zeleni aktivisti koje financira naftni lobi. Istina je malo drugačija. Efikasnost kod iskorištenja energije uglja i nafte je manja nego kod vjetroturbina, a ekonomičnost ovisi o izračunu amortizacijskog roka. Kod hidrocentrala amortizacija se računa kroz 100 godina, kod termocentrala i naftnih centrala na 50 godina, a kod vjetroturbina i sunčanih kolektora puno kraće.
Najisplativiji su sunčani kolektori za grijanje vode kjoi se na hotelima i motelima isplate kroz 2-3 godine, ali o tome ekološke udruge i stranke šute. Ovo su snažno zagovarali dok su ti uređaji bili skupi, ali kada je Kina počela prodavati vrlo efikasne i jeftine uređaje onda su zašutjeli.
Zapad puno priča o poticajima za obnovljive izvore, ali ti poticaji ne mogu platiti ni dio onoga što je potrebno utrošiti za razne dozvole i certifikate. I to mogu dobiti samo oni koji ugrađuju fotoćelije za priključenje na mrežu, dok oni koji rade samo za sebe ne mogu dobiti ništa. Kod vjetroturbina stimuliraju se velike turbine koje pune mrežu, a najveći trošak kod njih je stup i pristupne ceste. Sama gondola sa lopaticama je možda 10 posto investicije.
Za kućne vjetrocentrala koje vikendaši koriste za sebe nema poticaja, ali ima prepreka.
I čitavo to vrijeme se šuti kako države koje proizvode ugalj dobivaju ogromne poticaje od svojih država.
Male vjetroturbine na povoljnim vjetrovitim lokacijama mogu biti vrlo isplative, ali države to koče. Ne znaju kako naplatiti porez od nekoga tko proizvodi energiju samo za sebe. A najviše koristi od toga ima naftna industrija koja dodatno plaća zelene lobiste koji uporno propagiraju ono što je neisplativo, a šute o onome što je isplativo. Čini mi se kako bi se uskoro mogla na tržištu pojaviti vrlo dobra kućna vjetroturbina kineske proizvodnje. Kina je jedina država koja nema jak naftni lobi i zahvaljujući tome ova turbina se možda uskoro probije na tržište. https://www.youtube.com/shorts/ZqweCWvDos8