Je li Kolinda žrtva unutarstranačkog rata u HDZ-u ?

Je li Kolinda žrtva unutarstranačkog rata u HDZ-u ?
165
0
0

Kampanja za predsjedničke izbore u punom je jeku. Počelo se zahuktavati među kandidatima, počelo je izvlačenje ˝prljavog veša˝ iz ormara pojedinih kandidata, kao i unutarstranački sukob HDZ-a, počevši od WhatsApp i Viber grupa.

Prije pet godina kada je Kolinda Grabar Kitarović bila kandidat HDZ-a i to zahvaljujući Milijanu Brkiću koji je prepoznao predsjedničin potencijal za dobrog predstavnika Hrvatske, opet je bio slučaj da Mate Radeljić zvani Matan je svoje prste gurao gdje ne treba i predlagao je Tomislavu Karamarku lijevo liberalnog gradonačelnika Osijeka kojega podržava SDP i HNS Ivicu Vrkića. No nije mu upalilo, stoga je na svu sreću Kolinda Grabar Kitarović bila kandidat i pobijedila na izborima za predsjednika Republike Hrvatske. Prošlo je pet godina i predsjednica Kolinda s pozicije predsjednika opet se želi kandidirati i osvojiti još jedan mandat što Plenković odobrava što ne mora značiti da podržava iako on javno kaže da podržava, ono što on misli to samo on zna a mi možemo nagađati.

 

Unutarstranački sukob u HDZ-u

U HDZ- u se od kada su rukopoloženi u Vladi mnogi koji nisu dobili izborni legitimitet kako im je bilo obećano, vodi unutarstranački rat s predsjednikom HDZ-a i njegovim poslušnicima.

Idemo redom:

Rukopoložena za Ministricu Kulture je Nina Obuljen Koržinek koja je u službi od 19. listopada 2016. došla je nakon prosvjeda lijevih kulturnjaka koji su uspjeli Plenkoviću mrskog Zlatka Hasanbegovića koji je osvojio poveći broj glasova na izbornoj listi za parlamentarne izbore za razliku od Obuljenke koja vjerojatno nije ni glasala za HDZ.

Danas Zlatko Hasanbegović ikona HDZ-ove desnice koji je s najvećim brojem glasova bio član predsjedništva HDZ-a više  nije član HDZ-a, to znači Plenković ga se riješio.

Martina Dalić - Ministrica gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta 19. listopada 2016. – 14. svibnja 2018. koja je 2014 godine istupila iz HDZ-a i koja je financirala stranku Pametno (lijevu stranku ) a umjesto Ivane Maletić kojoj je to po nekom mom saznanju iz medija bilo obećano mjesto ministrice gospodarstva. Danas Martina Dalić zbog svih njezinih afera više nije omiljena ministrica Plenkovića već ju je naslijedio Darko Horvat i kao podpredsjednik Vlade RH Tomislav Tolušić koji je također smijenjen s mjesta ministra poljoprivrede.

Najgore od svega što HDZ-ovci i njihovo biračko tijelo nije moglo provariti to je koalicija s uhljebničkom strankom HNS i imenovanjem Blaženka Divjak za ministricu obrazovanja 9. lipnja 2017. a koja je naslijedila Pavu Barišića kojeg lijevo liberalna žgadija nije mogla smiliti. Gdje ćeš jači udarac desnom biračkom tijelu staviti ljevičarku u obrazovanje i to HNS-ovku koja nije ni bila na listi HDZ-a a nije ni osvojila izborni legitimitet.

 Predrag Štromar - 9. lipnja 2017. ministar graditeljstva i prostornog uređenja koji je zamijenio i Davora Ivu Stiera i Lovru Kuščevića.

Nakon HNS -a HDZ-ovo biračko tijelo ne može oprostiti ni Pupovca , Istambulsku konvenciju, Marakeški sporazum itd…

Došli su EU izbori HDZ ima najlošije rezultate ikad, gore nego za vrijeme Jace Kosor i opet se traže crni labudovi. Sada kreću predsjednički izbori i opet kao prije pet godina Radeljić ima svoje pipke nakon što je izbačen iz ureda predsjednice osvanuo je poznati kandidat inače grabljivac funkcija kako bi Slavonci rekli Miroslav Škoro. Prije pet godina svi desni birači su podržavali Kolindu a sada se to desno biračko tijelo podijelilo na nju i pjevača. Oko Škore se okuplja ona HDZ desnica koja je razočarana ne Kolindom već HDZ-om i uzvraća protest protiv HDZ-a jer misle ako izgubi Kolinda da će maknuti Andrej Plenković, no to nije točno.

Miroslav Škoro poznat je javnosti kao domoljubni pjevač, Osječanima kao HDZ-ov saborski zastupnik, obnašao je dužnost generalnog konzula Republike Hrvatske u Pečuhu. Vodio je više vlastitih trgovačkih društava, a od 2001. do 2006. godine bio je glavni direktor Croatia Records d.d. bio je kandidat za gradonačelnika Osijeka, uglavnom je pjevao po skupovima HDZ-a i sada opet želi i poziciju gdje želi biti kandidat za predsjednika. Škoro koristi rat u HDZ-u i govori sve ono što narod želi čuti, no to mu ide u prilog. Naravno svi mi znamo tko ga u tome savjetuje. No on je nebitan, bitno je to tko to toliko sabotira Kolindu.

Osim članova HDZ-a i nekih dužnosnika koji iz sjene podržavaju Škoru, neki su viđeni na Vincekovo s njim (a još nisu izbačeni iz HDZ-a). Protiv Kolinde rade i njemačke i tajne službe i to zbog Incijative tri mora koje gura isključivo Kolinda Grabar Kitarović.

Što je to Incijativa tri mora zbog koje mora pasti Kolinda ?

Projekt je u ljeto 2016. formalno pokrenut na poljsko-hrvatskom sastanku predsjednika u Dubrovniku. U savez je ušlo dvanaest zemalja istočnog i južnog dijela Europske unije.  Mediji u vlasništvu njemačkih investitora su to nastojali marginalizirati, te su se počeli pojavljivati naslovi o Kolindinoj frizuri, haljinama i o tome kako nas sramoti. Premijer Orešković je podržao izgradnju LNG terminala pa je stoga morao "odletjeti". 

    Međutim, na drugom sastanku Inicijative Tri mora 9.7.2017. u Varšavi pojavio se i Donald Trump koji se otvoreno suprotstavio Njemačkoj o pitanju plina. Trump je kritizirao Njemačku tvrdnjom kako postaje energetski sve zavisnija od Rusije. Uključivanjem Trumpa inicijativa je dobila na snazi, ali se Merkelova ne usuđuje njemu otvoreno suprotstaviti. Umjesto toga pojačava se medijsko ismijavanje svega onoga što radi predsjednica Kolinda.  A tome se pridružuju i mnogi naši novinari, političari, pa i razni suverenisti koji očito nisu sposobni ni na koji način ovu rusko-njemačku suradnju usporediti sa Đenoveškom konferencijom na kojoj su (Britancima iza leđa), njemački ministar vanjskih poslova Rithenau i Ruski ministar vanjskih poslova Čičerin dogovorili sklapanje bilateralnog sporazuma o gospodarskoj suradnji, tzv., «Rapallski sporazum». Rapalskim ugovorom između Njemačke i Rusije 1922. Njemačka je trebala doći do ruske nafte isporukom svoje naftne tehnologije, a to je bio tek uvod prema zloglasnom Paktu Ribbentrop-Molotov.

    Inicijativa Tri mora preživjela je početne korake u sve se uključuje i hrvatska Vlada, ali i Njemačka se pokušava ubaciti u vlak koji ide dalje.

    Na trećem sastanku Inicijative Tri mora koji je održan u Bukureštu 18.9.2018. pojavio se njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas koji se založio i za punopravno članstvo Njemačke u toj grupi zemalja, ali je poljski premijer Mateuš Moravjecki taj predlog ignorirao. Jeli Poljak  to učinio zato što nije čuo njemačke zahtjeve, ili zato što smatra kako se Njemačka želi uključiti kako bi sve sabotirala iznutra nije teško pogoditi.     Pošto se sve odluke donose konsenzusom Njemačka je ostala samo promatrač. Na ovom sastanku Hrvatska je priložila 11 projekata, 3 iz područja energetike, 7 iz područja prometnog povezivanja i jedan iz područja digitalizacije. Popis projekata izradio je Ured predsjednice u suradnji s hrvatskom vladom.  Ukupna vrijednost hrvatskih projekata je 1,78 milijardi eura. Kao najznačajnije projekte na području energetike iz Ureda predsjednice ističu LNG terminal na Krku s otpremnim plinovodom (230 +35 milijjuna eura) i Jonsko-jadranski plinovod (600 milijuna eura), na području prometa Luku Rijeka (348,4 milijuna eura) i izgradnju drugog kolosijeka, te obnovu i modernizaciju željeznice na dionici Škrljevo Rijeka Jurdani (305 milijuna eura). Na području digitalne komunikacije nacionalni programu razvoja širokopojasne infrastrukture u područjima u kojima ne postoji komercijalni interes za ulaganja (vrijednost 101,4 milijuna eura). U Bukureštu se održao i poslovni forum sa oko 600 sudionika. (Za Hrvatsku je vrlo  važna dionica autoceste od Trsta do Rijeke, ali su se tome suprotstavili Slovenci).

     Početkom 2019. i Francuska shvaća kako ne bi bilo dobro kada bi Nijemci i Rusi imali monopol na dobavu plina u Srednju europu, te se suprotstavljaju izgradnji još jednog plinovoda od Rusije do Njemačke. Stoga se 8.2. 2019. u Europskoj uniji zalažu za promjene smjernica o opskrbi plinom.  

    Slijedeći 4. sastanak Inicijative Tri mora se održao u Ljubljani 6.lipnja 2019., a na njemu sudjeluje kao promatrač i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, vidi kako tu inicijativu više ne mogu ugušiti. Na ovom sastanku je utvrđeno kako zemlje ove inicijative mogu više postići u Bruxellesu, osobito na području prometa u Europi koji su izgrađeni na pravcima istok – zapad, dok su sjeverni i južni prometni koridori slabo izgrađeni. Dolaskom Njemačke diže se važnost četvrtog sastanka u Ljubljani, a na njemu sudjeluju i predstavnici Europske unije. Kako bi se povećala korist od inicijative pokrenut je poseban financijski fond koji bi trebao financirati zajedničke infrastrukturne projekte. Fondom upravljaju Poljska, Rumunjska i Češka. Financijski fond je osnovan sa oko 500 milijuna eura, ali je cilj povećati ga na četiri do pet milijardi eura.

    Jačanjem inicijative Tri mora u nju se sve više uključuje i Kina preko svojih investicija na Balkanu, kako bi ih povezali u svoju inicijativu „Jedan pojas – jedan put“. Kinezi na kredit grade i autoceste u Crnoj Gori i razne projekte u Srbiji, a od 2016. vode pregovore sa Talijanima o korištenju luke Trst.

 

Rezultati izbora

Ukoliko budu pozitivni rezultati za Kolindu , Inicijativa se nastavlja, kreću unutarstranački izbori u HDZ-u, bira se predsjednik bez obzira što je Kolinda odnijela pobjedu. Ukoliko Kolinda izgubi vjerojatno će se bilo kako spriječiti unutarstranački izbori i ide se na nove parlamentarne i HDZ na čelu s Milanovićem kao predsjednikom RH i Plenkovićem kao predsjednikom HDZ-a ide na parlamentarne izbore. Osvaja 30 mandata toliko i SDP i spajaju se te dvije stranke kao u Njemačkoj. Zadovoljna Merkel prekida Kolindu u povezivanju Varšavskog bloka a desnica je u oporbi jer nema šanse da Suverenisti osvoje više od 10- 15 mandata bez jakog HDZ-a i bez desnice u HDZ-u jer HDZ kakav god da je uvijek ima svoje biračko tijelo koje će mu dati mandate.

 

Izvor fotografije . Express