Kako se oduprijeti velikim međunarodnim korporacijama i lobijima?

Kako se oduprijeti velikim međunarodnim korporacijama i lobijima?
156
0
0

Danas u većini svijeta, pa i u Hrvatskoj stvarnom moći raspolažu velike korporacije i njihove lobističke udruge. U Brislu lobističke udruge i poduzeća zapošljavaju oko 20.000 ljudi koji usmjeravaju odluke svih europskih institucija. To postižu novcem, utjecajem na političare preko medija, te mogućnošću osiguravanja uspješnih poslovnih ili političkih karijera poslušnim političarima i njihovoj rodbini.

Tome se pokušavaju oduprijeti pojedini intelektualci preko marginalnih medija, ili sve češće preko društvenih mreža. Međutim, taj njihov otpor je često uzaludan, ponajviše radi nerazumijevanja realnog stanja u politici i gospodarstvu, te radi nedostatka novca. Jedini koji bi se mogli oduprijeti veliki korporacijama i njihovim lobijima su sitni poduzetnici, ali samo oni koji nisu kao dobavljači vezani za državu, ili velike korporacije. To su u prvom red uspješniji pripadnici slobodnih profesija, te sitni poduzetnici koji svoje proizvode ili usluge prodaju građanima direktno, ili preko malih trgovina. Takvi poduzetnici pojedinačno nemaju nikakav utjecaj na politiku, ali bi udruženi mogli imati veliki utjecaj.

Poduzetnici se često udružuju u svoje poslovne udruge na nacionalnom nivou, ali takve udruge političari vrlo brzo ubacuju svoje obavještajce preko kojih nastoje kontrolirati takve udruge. A mogućnost utjecaja je vrlo velika, osobito slanjem raznim kontrola i inspekcija predsjednicima udruga koji se odupiru kontroli. Kako bi se tome oduprli poduzetnici bi morali umjesto velikih udruga osnivati puno malih udruga.

U hrvatskoj sve relevantne političke stranke, ali i velike poslovne udruge su pod snažnim utjecajem velikih stranih korporacija i lobija koji na političare djeluju direktno novčanim donacijama, ili preko medija i udruga. Jedini entiteti koji nisu pod punom kontrolom su sitni lokalni poduzetnici, te amaterski sportski klubovi.

Kako bi ovi entiteti ojačali u odnosu na velike korporacije i lobije morali bi se lokalno udružiti. U tom cilju lokalni poduzetnici bi trebali osnivati svoje sportske klubove. Kako na te klubove ne bi preveliki utjecaj imali navijački nasilnici, lokalni političari, ili kriminalci u statutu bi trebalo precizirati tko ulazi u sastav najvažnijeg tijela upravljanja, a to je skupština.

Skupštinu bi trebalo činiti 40 donatora (fizičkih ili pravnih osoba) koji su najviše donirali u razdoblju od zadnje skupštine. (Ako je više pravnih osoba vlasnički povezano tada većinski vlasnici tih pravnih osoba mogu imenovati samo jednog člana skupštine.)

U skupštinu bi također trebali ući svi članovi postojeće uprave, zato što oni najviše znaju o stanju kluba.

Članovi skupštine bi također trebali biti i svi bivši predsjednici kluba, osim ako ih je iz nekog razloga časni sud izbacio iz članstva u klubu. Njihovo članstvo je važno radi održavanja kontinuiteta u sportskoj politici kluba

Na ovaj način bi se ograničila moć lokalnih političara ili kriminalaca na amaterske sportske klubove, čak i ako doniraju značajnije iznose, ili usluge klubu.

Ovakvi amaterski sportski klubovi mogli bi biti lokalne točke otpora velikim korporacijama i lobijima.

Ovakvi klubovi bi bili centi oko kojih se okupljaju djeca, te se tako štite od kriminala i raznih ovisnosti.

Također bi bili centri oko kojih se okupljaju lokalni mali poduzetnici koji bi se na sastancima kluba usput uz ručkove i večere mogli dogovarati i kojem lokalom političaru treba financirati predizbornu kampanju, te tako mu pomoći u borbi protiv političara koje podupiru velike korporacije i lobiji, osobito strani lobiji. Na ovakvim sastancima bi se pojedini poduzetnici također imali priliku međusobno upoznati, razmijeniti poslovan iskustva, te međusobno sklopiti nove poslove bez posredovanja političara ili velikih korporacija.

Na ovaj način amaterski sportski klubovi bi mogli postati glavne točke gerilskog otpora velikim multinacionalnim korporacijama koje u svoj borbi za profit i moć, silom svoga kapitala, Hrvatsku i svijet guraju u smjeru moralne, klimatske i fizičke propasti.