Križni put na Kamenjaku u nedjelju 18.veljače 2024.

U organizaciji udruge Križ i Župe Sv. Ivana Krstitelja iz Pule održana je molitva Križnog puta na stazi Križni  put u zaštićenom krajobrazu Kamenjak kraj Pule.

Molitvu Križnog puta predvodio je župnik fra Đuro Hontić, posvećena je bila obitelji kao temeljnoj zajednici svakog društva. U suvremenom svijetu tradicionalna obitelj ugrožena je globalizacijom, rodnom ideologijom kojom se djecu potiče na promjenu spola, duhovnom ispraznošću i veličanjem materijalnih vrijednosti.

U prekrasnom okolišu Križnog puta -Kamenjak koji nadahnjuje ljepotom šumskih puteva i morskih prostranstva , miomirisom mediteranskog bilja, uz molitvu i pjesmu susret s Bogom jača i krijepi dušu za nove životne izazove i poteškoće.

Ljubav je temelj obitelji. Ljubav je temelj vjere. Ljubav je temelj života.

Ljubav je temelj,  jer Bog je ljubav i po ljubavi djeluje. To nam u zalog ostavlja i sam Isus: „Novu vam zapovijed dajem: Ljubite jedni druge; kao što sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedni druge! Ako imate ljubavi jedni prema drugima, po tom će svi prepoznati da ste moji učenici“. (Iv 13,34-35)

Križni put na Kamenjaku

Postaje križnoga puta svečano je blagoslovio porečki i pulski biskup mons. Dražen Kutleša 14. kolovoza 2013. godine.

Na Gornjem Kamenjaku između Premanture i Volme postavljen je Križni put od kamenog križa na ulazu u Premanturu, stazom dugom  4, 5  km  kroz šumu i netaknutu prirodu Gornjeg Kamenjaka do  crkve Majke Božje u Volmama., gdje završava.

Staza Križnog puta vodi vas duž obale i kroz šumu, te izvornom prirodom Gornjeg Kamenjaka, smještenog između naselja Premantura i Volme. Gornji Kamenjak područje je zaštićenog krajobraza, na kojem raste čak 487 različitih biljaka.

Staza uglavnom prati liniju kamene ceste uređene u vrijeme austro-ugarske vladavine Istrom, a nekadašnja cesta služila je za povezivanje vojnih obrambenih utvrda izgrađenih na tom dijelu obale.  Na stazi je 14 postaja na kojima su postavljene figure na temu Križnoga puta teške i do tri tone.  Autori ovih velebnih skulptura izrađenih u tehnici reljefa na kamenim blokovima veličine oko jedan prostorni metar su kipari Jelena Šimunović, Ivan Briski, Ljubo de Karina, Eros Čakić, Denis Sardoz, Tihomir Hodak, Janko Mošnja, Đildo Bonaca, Karlos Monge, Vincent De Vincenzo, Marčelo Starčić i Iva Fonović.   Svi ovi renomirani i svjetski poznati kipari  djelovali su u sklopu likovne kolonije Cave Romane, koju organizira Udruga Cave Romane 95, koja je s radom započela 1992. godine  u vinkuranskom kamenolomu.

Šime Vidulin autor je velebnog petmetarskog križa, urešenog isklesanim pleterom koji je postavljen na pola puta između Premanture i Volma na brdu  s kojeg se vide sva mjesta i zvonici općine Medulin.

Brdo je to s kojeg puca pogled na sva mjesta Medulin Riviere i kao i uvijek kada šećete ovim područjem oko vas će biti nepregledno plavetnilo.

Staza počinje na parkiralištu u Premanturi a završava na ulazu u naselje Volme.

2013.godine suradnjom  župnika Premanture Joela Kataryja i Općine Medulin, u prvom redu načelnika Gorana Buića,  osigurana su sredstva, pretežno  iz donacija, pa je najprije dovršeno prvih sedam postaja.

Kamene blokove za križni put donirala je tvrtka Kamen Pazin, Općina Medulin je za ovaj projekt izdvojila sredstva iz proračuna, a uključili su se i lokalni poduzetnici i mještani - komunalna tvrtka Albanež, tvrtke Vintijan, Regi Elektrik i Zanitel, te Hrvatska gospodarska komora, grad Benkovac i Mjesni odbor Nadin.

Pobožnost križnog puta je vrlo stara i potječe iz Jeruzalema. Nastala je tijekom hodočašća, kada su vjernici obilazili mjesta Isusove muke. Križni put su promicali sv. Franjo i franjevci, ali se pobožnost značajnije proširila tek u 18.stoljeću, te je priznata u Katoličkoj i Evangeličkoj i u još nekim protestantskim Crkvama.

Osobita je milost molitva na Križnom Putu  na Kamenjaku u toj netaknutoj prirodi, gdje se čovjek osjeća blizak Bogu, kao što je rekao velečasni Katary, da će ljudi na Križnom putu moći promatrati prirodnu ljepotu koju je stvorio Bog, ali i ljepotu onoga što čovjek može učiniti.

Lili Benčik/hrvatskepravice