Medijska cenzura: Jesu li svi kandidati dobili jednak prostor?

Predsjednička kampanja u Hrvatskoj još nije službeno počela, ali politička scena već vrvi aktivnostima i strategijama. Dok poznati favoriti poput aktualnog predsjednika Zorana Milanovića i HDZ-ovog kandidata Dragana Primorca dominiraju naslovnicama, mnogi izazivači ostaju u sjeni medijske pažnje.

Za Milanovića se može reći da kampanju vodi od početka svog mandata, koristeći svaki javni nastup kao priliku za jačanje vlastite pozicije. U isto vrijeme, Primorac uživa podršku HDZ-a, unatoč tome što među konzervativnijim članovima stranke izaziva skepsu zbog nekih ranijih političkih stavova. Takvi kandidati, sa značajnom infrastrukturom i podrškom, prirodno privlače više medijske pozornosti.

No, pitanje jednakog pristupa medijima posebno pogađa kandidate s ograničenijim resursima, poput Tomislava Jonjića, koji je među prvima najavio kandidaturu, ali gotovo da nije dobio priliku za širu prezentaciju u javnosti. Njegova marginalizacija u medijskom prostoru stavlja u fokus problem objektivnosti i uloge medija u izborima.

Medijska pozornost usmjerena je i na Aurora Weiss, kandidatkinju koja se zalaže za prava manjina, što su neki povezali s političkim interesima Pupovčeva kruga, no i ona ostaje slabije predstavljena u glavnim informativnim emisijama. Više je tu radi provokacije nego radi toga da postane predsjednica „ustaške“ države.

Kako se bliži početak prikupljanja potpisa, jasno je da će mladež velikih stranaka osigurati dovoljno promidžbe za svoje kandidate, dijeleći promotivne materijale poput kapa i upaljača kako bi privukli podršku. Svi znamo kako su naši ljudi posebice starci slabi kada su u pitanju pokloni. Dat će potpis za jedan upaljač, što je žalosno, dok drugi kandidati nemaju ni za štand. No, ostaje otvoreno hoće li svi kandidati dobiti jednaku priliku predstaviti svoje ideje i time pravedno ući u političku borbu. O tome puno ovise mediji.

Milanović u igri od početka

Predsjednik Zoran Milanović već od početka svog mandata plijeni pažnju izjavama i istupima koji često izlaze iz okvira tradicionalnog ponašanja šefa države. Iako su njegove ovlasti ograničene, čini se da Milanović ambiciozno koristi svaki javni nastup kako bi stvorio sliku "predsjednika svih građana", pokušavajući ojačati svoju poziciju prije izbora. Ipak, za mnoge birače, njegova javna prisutnost i nastupi ostavljaju dojam kontinuirane kampanje, što ga razlikuje od drugih kandidata. Iako je Milanović kandidat ljevice dosta desnih birača ga podržava iz neke osvete prema Plenkoviću, jer im godi ponašanje Milanovića kada na svoj način ismijava premijera i to se čini slatko i zanimljivo no pozadina je sasvim nešto drugo. Očito su ljudi zaboravili kada je isti taj Milanović bio premijer kakve je stavove iznosio.

Selak Raspudić i Bulj u borbi za desni blok

Među izazivačima je i Marija Selak Raspudić, čija medijska prisutnost raste. MOST, tradicionalno poznat po konzervativnim stavovima, suočio se s dilemom: podržati Tomislava Jonjića ili gurnuti vlastitog kandidata. Na kraju su se odlučili za saborskog zastupnika Miru Bulja, a taj bi potez mogao pomoći SDP-u i HDZ-u da se opet nađu u drugom krugu, bez većih iznenađenja iz konzervativnog bloka. Dok Selak Raspudić isključivo igra za Milanovića. Njezini stavovi su više lijevi nego desni, jer politika i izjave koje ona vodi nisu desnog centra već lijevog, a mnogi ju smatraju Mostašicom ma da nikad nije bila član te stranke, ona joj je poslužila za političku karijeru.

Nova imena i manje stranke

Od novijih imena u predsjedničkoj utrci, ističe se Aurora Weiss, kandidatkinja uz podršku dijela manjinskih organizacija, što je u dijelu javnosti izazvalo različite reakcije. Njezina kampanja usmjerena je na promicanje prava manjina i borbu protiv netrpeljivosti, no kritičari tvrde da je riječ o kandidaturi koja više odgovara političkim interesima Pupovčevog kruga, što znači „tu sam da provociram besne ustaše“.

Zbiranje potpisa i početak borbe

Kako se približava datum skupljanja potpisa, stranačka mladež već se priprema na ulicama kako bi osigurala podršku svojih kandidata. Velike stranke osigurale su promotivne materijale u obliku kapa, upaljača i majica, a pitanje je hoće li ovi simbolični pokloni prevagnuti kod dijela birača. Skupiti potpise hoće, no hoće li to napraviti i drugi kandidati. U medijima se najavljuje prikupljanje potpisa, neki kandidati se već počeli prikupljati ljude koji iza sebe nemaju stranačku strukturu i medijsku pozornost jer treba skupiti 10 000 potpisa, nije mala stvar a posebice ako nemaš novaca.

Evo ovdje se možete prijaviti za kampanju Tomislava Jonjića OVDJE

Unatoč raznim predizbornim strategijama, pravo pitanje koje se nameće jest koliko će građani imati priliku čuti sve kandidate i u kojoj mjeri će mediji zadržati objektivnost. I dok neki kandidati imaju sredstva i infrastrukturu za kampanju, oni s ograničenim resursima ostaju na margini, čekajući priliku da privuku pažnju.