Moguće dugoročne strateške koristi od koronarne pandemije

Svake zime mnogima curi iz nosa, grebe ih u grlu, ili kašlju. Stariji i oni sa slabijim imunitetom oduvijek su zimi puno više umirali. I prije 50 godina zimi su se često uvodile zabrane ulaska u bolnice i staračke domove kako se ne bi širila gripa na bolesnike i starce, ili sa njih.

A ove zime jedan virus korone je postao veliki svjetski problem.

Zatvorene su tržnice i trgovine.

Zatvorene su dječji vrtići, škole i fakulteti.

Zatvoreni su restorani, gostionice i kafići.

Zatvoreni su hoteli.

Zatvoreni su aerodromi, te željeznički i autobusni kolodvori.

Zatvorene su državne, gradske i općinske granice.

Međunarodni kamionski promet ide u konvojima i u puno manjem opsegu.

Prodaja je opala.

Razmjena je opala.

Proizvodnja je opala.

Turizam je u kolapsu.

Porezni prihodi država su prepolovljeni.

Kriza je velika.

Mnogi će širom svijeta ostati bez posla i sredstava za život. Što budu manje kupovali i proizvodnja će se sporije oporavljati nakon odlaske korone.

Sudeći prema iskustvima sa drugim korona virusima prehlade ovaj virus će nestati sa lijepim sunčanim vremenom. I u državama gdje je sada ljeto ima korone, ali velika većina zaraženih su došli sa putovanja svijetom, gdje su se zarazili.

Posljedice na gospodarstvo će biti ogromne.

Sve inteligentne države će analizirati greške u suzbijanju korone u cilju bolje prevenciji neke buduće pandemije. A na osnovu analize napravit će medicinske, sanitarne i gospodarske procedure za slične buduće situacije. Potezi koje države trenutno poduzimaju su kratkoročne mjere koje imaju za cilj usporiti širenje bolesti i smanjiti trenutne gospodarske probleme.

Tek rijetki potezi imaju dugoročan učinak.

Osim sanitarnih poteza, Hrvatska Vlada je povukla i niz poteza koji će omogućiti preživljavanje poduzetnika kako oni ne bi propali, čime bi i svi njihovi zaposlenici ostali bez posla. Nakon prvog blagog pokušaja drugi niz mjera je znatno promišljeniji. Među odlukama postoji čak i jedan potez koji će imati vrlo dobre dugoročne efekte za gospodarstvo.

Taj potez je odluka da se PDV plaća tek po naplaćenoj realizaciji.

Poduzetnici već 20 godina traže ovakav način plaćanja PDV-a pošto je on logičan i pošten. Nije pošteno plaćati porez na nešto što sami nisu uspjeli naplatili. Ali političari nisu željeli ni čuti za to.

Postoje 3 razloga za ovakvo dosadašnje ponašanje političara:

- Prvi razlog je knjigovodstvene prirode.

- Drugi razlog je kriminalne prirode.

- Treći razlog je ideološke prirode.

Plaćanje PDV-a po naplaćenoj realizaciji znači kako se porez plaća samo na one račune koji su uspješno naplaćeni, ali i predporez sa ulaznih računa se ne može obračunati ako taj račun nije plaćen dobavljačima. To je veliki problem za knjigovođe. Da bi mogli obračunati PDV moraju provjeravati što su naplatili i što su sami platili, a tek tada mogu napraviti obračun PDV-a. A to je nemoguće ako nisu ažurni u proknjižavanju svih računa i svih izvoda žiroračuna. Ažurnost knjigovodstva u velikim državnim poduzećima je vrlo rijetka pojava pošto oni koji su tamo zaposleni preko veze znaju kako im je plaća ista radili ili ne radili. I onako ih nitko ne može otpustiti. Puno im je lakše preko političkih veza kočiti porezni sustav koji ih tjera na rad nego svaki dan proknjižiti ono što u jutro dobiju na stol.

Drugi razlog što se PDV nije plaćao po naplaćenoj realizaciji je to što u takvom sustavu obračuna velika poduzeća neplaćanjem svojih obveza mogu svoj razvoj financirati na teret svojih dobavljača, te čak i njihov PDV obračunati kao svoj predporez. Ako kasniš sa plaćanjem obveza 6 mjeseci to ti je isto kao da stalno dobivaš beskamatni šestomjesečni kredit.

Poneki, sa malo boljim vezama među poreznicima i političarima su znali čak i zaraditi na poreznim prijevarama. Uzmu ulazni račun od nekog fiktivnog dobavljača te zatraže isplatu predporeza, a ulazni račun nikada ne plate. Takav lažni dobavljač proglasi stečaj i uskoro nestanu tragovi prijevare. A kontrola je i nemoguća ako je taj dobavljač u nekoj drugoj državi. Ovakve prijevare će biti puno teže sa novim sustavom obračuna PDV-a.

Treći ideološki razlog za dosadašnji katastrofalni sustav obračuna PDV-a svoj izvor ima u tome što većina naših starih političkih ekonomista o ekonomiji znaju samo ono što su učili na satovima marksizma. Na fakultetu su naučili kako se samo velike korporacije mogu probiti na svjetsko tržište, te kako mali mogu opstati samo kao dobavljači velikih korporacija. Zbog toga su sve činili kako bi olakšali poslovanje desetak najvećih domaćih poduzeća, dok su male prepustili propasti. Koliko im je teorija pogrešna vidjeli smo na slučaju TDR-a koji je imao pomoć od svih vlada, ali ga na kraju nisu uspjeli spasiti od preuzimanja britanskoga BAT-a. Koliko im je teorija pogrešna vidjeli smo i na primjeru Agrokora koji je naručivao zakone koji su mu odgovarali, ali se na kraju nije uspio suprotstaviti konkurenciji njemačkih robnih lanaca. Kada bi naši politički ekonomisti nešto znali o tržišnoj ekonomiji tada bi znali kako je za uspjeh na svjetskom tržištu najvažnija inovativnost, dok je veličina ipak drugorazredni faktor.

Bez inovativnosti veličina vrlo brzo postaje teret.

I tako je zahvaljujući korona panici hrvatska Vlada donijela i jednu dugoročno vrlo dobru promjenu poreznog sustava.

A da bi se predstojeća velika gospodarska kriza prevladala i kako se za nekoliko godina ne bi ponovilo isto trebati će mijenjati i mnoge druge zakone i pravila.

Kako se slične zaraze ne bi mogle brzo širiti bit će potrebno mijenjati mnoge zakone o trgovini. Zaraza se najbrže širi na tržnicama i trgovinama, osobito onima velikima. Zbog toga će mnoge pametne države širom svijeta nastojati smanjiti veličinu tržnica i trgovina. U malim obiteljskim trgovinama koji postoje čak i u središtu Ženeve bolesti se šire puno sporije nego u velikim trgovinama. A na otvorenom prostoru vjetar viruse odnosi, te ih sunce ih ubija.

Virusi se snažno šire i u bolnicama, domovima zdravlja i ambulantama, osobito tamo gdje su pune čekaonice. Moglo bi se u čekaonice uvesti redomate kao u bankama, ili uvesti obvezu telefonskog dogovora o terminu pregleda, osim u najhitnijim slučajevima. Ali to nemamo zato što mnogi liječnici vole gužvu u čekaonicama pošto su gužve dokaz njihove važnosti. Zaraze u bolnicama bi se mogle smanjiti i ugradnjom kvarcnih svjetiljki na ulazima u hodnike i ispred soba na zaraznim odjelima, u bolničkim zahodima i kupaonicama, te u sobama gdje medicinsko osoblje oblači i svlači svoju zaštitnu opremu. Kvarcne svjetiljke zrače UV svjetlost koja ubija viruse i bakterije. Takve svjetiljke bi se mogle ugraditi i u bolničke klima uređaje i ventilacijske cijevi kako se na tim mjestima ne bi mogli skrivati uzroci zaraze.

Restorani, gostionice, kafići i hoteli jesu veliki izvori zaraze zimi kada je sve zatvoreno, ali na otvorenim terasama, po sunčanom vremenu puno manja je vjerojatnost prijenosa zaraze, osobito ljeti.

I prije nego su zatvorili kafiće mnoge države su zaustavili kamionski promet iz zaraženih zemalja. Kamiondžije doista mogu brzo prenijeti zaraze pošto se sastaju na istim mjestima i u kratkom vremenu prolaze puno granica. Zbog toga bi pametnim strateškim odlukama dugoročno trebalo veliki dio međunarodnog prometa prebaciti na željeznice kako u ovakvim pandemijskim krizama ne bi dolazilo do prekida trgovine i obustave proizvodnje zbog nedostatka uvoznih sirovina i dijelova.

Transport kamionima je skuplji nego kod željeznice, ali je brži pa ga logističari puno više koriste. Danas se mnogo radi na razvoju autonomnih automobila koji sami voze putnike. Kada bi se malo više ulagalo u razvoj autonomnih vagona promet željeznicom bi se mogao znatno ubrzati i još dodatno pojeftiniti. Inteligentni samovozeći vagoni bi se mogli prije ulaska u kolodvore odvojiti od lokomotive, prestrojiti na druge tračnice i odmah spajati u nove kompozicije koje putuju tamo gdje i oni trebaju ići. Sa ovakvim rješenjem bi se znatno smanjila opasnost od ekonomskih poremećaja uzrokovanih eventualnim budućim pandemijama.

Najvažnije točke za širenja pandemija svijetom su aerodromi, te željeznički i autobusni kolodvori. Ovo su mjesta gdje turisti vrlo lako i brzo šire zarazu sa jednog mjesta na drugo. Danas je turizam postao masovna pojava i osnovni su razlog zbog kojeg se bolesti brzo šire. Jedini način za sprječavanje ove opasnosti u budućnosti je smanjiti poticaje za rast industrije turizma.

Turisti su najčešće stanovnici velikih gradova koji žive u malim stanovima. Kako bi se oslobodili stresa oni povremeno moraju negdje putovati. Ljudi koji žive na selima i u slobodno-stojećim obiteljskim kućama sa malim vrtom puno manje putuju. Zbog toga bi jedna od mjera za smanjenje opasnosti od pandemija morala biti i poticanje stanovanja u obiteljskim kućama sa malim vrtovima. Kako bi se ljudima pomoglo u izgradnji ovakvih kuća komunalni troškovi za one u kućama ne bi smjeli biti veći nego onima koji stanuju u zgradama. Cijena zemljišta za obiteljske kuće bi morala biti puno manja. Kako bi se potaklo ljude za obradu vrtova potrebno je to učiniti isplativim, a za to je potrebno ukinuti poljoprivredne poticaje koji cijenu poljoprivrednih proizvoda spuštaju znatno ispod realnih troškova proizvodnje. Također je potrebno ljudima omogućit laganu prodaju viškova iz svojih vrtova, a za to je potrebno olakšati poslovanje malih trgovina, te otvoriti puno više malih tržnica sa nekoliko polica za prodaju. Najbolji poticaj za male trgovine i male proizvođače bi bio isključiti iz sustava PDV-a sve one koji imaju godišnji promet manji od tri milijuna kuna. Sa takvim poticanjem sitnih trgovina i proizvođača, te stanovanja u obiteljskim kućama broj stanovnika u gradovima bi se smanjio, a na selima povećao. Sve bi to smanjilo i turizam i međunarodnu razmjenu onoga što svatko može proizvoditi, a i širenje raznih bolesti.

Neke države koje razmišljaju strateški napravit će upravo ovakve nabrojane poteze koje znače napuštanje podrške velikim korporacijama i podupiranje malih lokalnih proizvođača, kao što već odavno radi Švicarska. To je jedina garancija koja jamči kako neće u nekim budućim pandemijama ostati bez onog što je najvažnije, a to su hrana, lijekovi i medicinska oprema. A sa time će se riješiti i nezaposlenosti, te iseljavanja i socijalnih nemira koji su neizbježni u svim velikim ekonomskim krizama.