Pogled iz Kanade: Ako Vlada RH ne napravi drastičan zaokret posljednji ćemo izići iz krize.

Pogled iz Kanade: Ako Vlada RH ne napravi drastičan zaokret  posljednji ćemo izići iz krize.
270
1
5

ĆORAVA EKONOMSKA POLITIKA MINISTRA ĆORIĆA

Propadanje hrvatskog gospodarstva usljed korna virusa, sve je očitija. Mjere koje poduzima vlada  doimaju se kao tek puke „vatrogasne“ mjere, koje u suštini ne daju dobar rezultat. Mjere su tipa oprosta poreze, prolongiranje naplate poreza, smanjivanje plaća u javnom sektoru i slično.
Hrvatska javnost takvu je politiku mogla poslušati i vidjeti nedavno u jednoj TV emisiji jedne nacionalne TV postaje, ali i sve neznanje ministra Ćorića. Ministar Ćorić je uz to, na žalost, profesor ekonomskih znanosti. U spomenutoj emisiji raspravljalo se o mogućnostima uštede državnog proračuna, što se zaista doima previše besmislenim u vrijeme pandemije. Ministar Ćorić naravno branio je službenu politiku hrvatske vlade, koja je u najmanju ruku rečeno, kontradiktorna. Stoga valja ovom prigodom ipak ponuditi objašnjenje.

Kako sam već ranije pisao, sve države svijeta su se zbog virusa korone našle iznenadno suočene sa naglim padom osobne potrošje svojih državljana. Taj nagli pad agregatne potržnje za posljedicu nosi i nagli pad priljeva novca u gospodarstvo, što u konačnici ima za posljedicu pad gospodarske aktivnosti, odnosno pad agregatne ponude sve robe i usluga na nacionalnom tržištu. 

U svrhu spašavanja gospodarstva od propasti, potrebno je održati potrošnju, održati prihode pučanstva, koji će se slijevati u gospodarstvu i koje će omogući očuvanje tvrtki, njihovog poslovanja i kakve takve zaposlenosti. Ovo je potrebno zato, kako bi se po prestanku mjera ograničenja kretanja ljudi omogućio što brži oporavak gospodarstva u smislu povratka što većeg broja zaposlenika na svoja prijašnja zaposlenja.    

Hrvatski premijer Plenković i njegova vlada očito su ne znaju voditi vlastitu makroekonomsku politiku i posebice monetarnu politiku, ili još bolje rečeno nemaju hrabrosti i mudrosti biti suvereni. Naime, kao što je poznato europsko povjerenstvo dala je zeleno svjetlo svim državama članicama EU, koje su IZVAN eurozone, odnosno koje nemaju euro valutu u optjecaju, slobodno vođenje politike rasta novčane mase sukladno potrebama gospodarstva. To bi se „narodski“ reklo slobodno tiskanje novca i upuhivanje u gospodarstvo prema vlastitim procjenama. 

Tu odmah treba razumjeti razlog takvoj odluci EU i njihove europske središnje banke ECB. Naime, EU je donijela s dosta kašnjenja prvi novčani paket za gospodarstvo EU u iznosu od 500 milijardi eura. Taj novčani iznos paketa je zasigurno nizak, jer je dovoljno usporediti situaciju sa SAD. SAD ima 328 milijuna državljana, 21 trilion BDP, dok eurozona EU ima 340 milijuna državljana i BDP u iznosu od 13 triliona. Kako ne bi bilo zabuna, trilion je iznos od tisuće milijardi!

Dakle, ako su SAD morale uvesti paket od 3 tisuće milijardi dolara, onda je EU morala povećati barem za polovicu toga iznosa od SAD, dakle barem 1500 milijardi eura! Pri tome ne treba zaboraviti, ekonomski sustav EU posjeduje novčano puno veće izdatke na socijalnu i zdravstvenu zaštitu svog pučanstva od SAD, pa će zasigurno i taj iznos od 1500 milijardi eura biti nizak! 

Stoga je i samom vrhovništvu EU posve jasno kako je novčani paket mjera održavanja gospodarstva u eurozoni prenizak, te će SIGURNO slijediti dodatni novčani paketi. Koliko će ih biti i u kom iznosu, to ni samo vrhovništvo EU i ECB ne znaju! Upravo zato su oni ostavili slobodu članicama EU izvan eurozone za vođenje svoje monetarne politike i slobodu povećanja iznosa novčane mase u njihovim državama. Dosadašnje „valutne klauzule“ nemaju više nikakvo značenje za nijednu državu izvan eurozone, jer kakve će one biti nakon pandemije to doista nitko ne može predvidjeti! Drugim riječima, sporazum o vođenju monetarno politike potpisan u Maastrichtu potpuno je MRTAV. Samim time i zamrznuti tečaj kune od 7,5kn=1,0€ ili 1kn=0,13€.

Problem kod premijera Plenkovića je upravo to pomanjkanje osobne hrabrosti i mudrosti vođenja samostalne monetarne politike! Zato su Plenkovićeve ekonomske mjere  malo podržati agregatnu potražnju, a malo ne podržati! Takva „cvikatorska“ politika se najbolje očituje na jednostavnom primjeru zaposlenika u državnom sektoru. Država daje novac zaposlenicima u vidu podrške osobnog prihoda u javnom sektoru, ali i reže plaće tim istim zaposlenicima! Takva ekonomska politika najbolji je primjer lošeg vođenja monetarne politike!

Čitavi svijet, kako EU, a tako posebice SAD, Kanada i Kina imat će znakovit rast novčane mase, a kamatne stope će biti niske. Zato, što će bankovni sektor imati znatno povećane kreditne fondove i za investicije i za potrošnju. Banke se bave ulaganjem novca, a ako je novac skup zbog visoke kamatne stope, neće se uzimati krediti i banke će propadati. Znači kamatne stope biti će niske.

Ministar Ćorić spomenuo je bio navodno tri agromeracijske investicije, svaka vrijedna od po cirka 800 milijuna kuna, kao ekonomske mjere hrvatske vlade za očuvanje hrvatskog gospodarstva. Spomenuti investicijski projekti neće imati nikakav pozitivan učinak za očuvanje hrvatskog gospodarstva ni sada, a ni nakon pandemije. To su investicijski projekti tipa „trla baba lan, da joj prođe dan“, jer te mjere neće dovesti do rasta agregatne potražnje koja je potrebna! Najgora stvar je što je toga doista svjestan i sam ministar Ćorić, ali ipak nastoji prevariti hrvatsku javnost o tobože velikim naporima vlade i samog premijera Plenkovića! Samo zato što i ministar Ćorić i premijer Plenković žele vidjeti istu valutnu klauzulu kao prije pandemije!

Stoga, Hrvatska će opet najsporije izići iz gospodarske krize, uzet će nas duplo dulje vrijeme od ostalih članica EU. Možemo svi biti sigurni, Hrvatska će nakon pandemije biti posljednja država EU prema svim ekonomskim pokazateljima. Sva pokretačka aktivnost hrvatskog gospodarstva dolazila iz sektora turizma i to je oživjelo hrvatsko gospodarstvo nakon krize 2008 godine. Ovaj puta, priljev turista u Hrvatsku biti će spor, a novac iz turističke potrošnje kao i uvijek ima relativno mali utjecaj na rast BDP! Zaposlenost će biti još niža nego do sada, a sa oporavkom gospodarstva u EU, treba očekivati još masovniji bijeg pučanstva iz Hrvatske.

Dr. Tihomir Janjiček