Tehnološki napredak i zapošljavanje nakon "velikog reseta"

Tehnološki napredak i zapošljavanje nakon "velikog reseta"
59
0
1

Nove tehnologije su uvijek izazivale promjene u svijetu rada, a često i velike gospodarske krize. Najveće takva kriza se dogodila sa izumom Gutembergovog tiskarskog stroja kada su svi samostani koji su se bavili prepisivanjem knjiga u vrlo kratkom vremenu bankrotirali. Kako bi preživjeli mnogi su počeli prodavati oprost grijeha (indulgencija). Ovakvo preživljavanje na vjeri u kupovinu oprosta je trajalo 12 godina i dovelo je do pojave protestantizma.

Već 300 godina svijet pokreću fosilna goriva, a izumom nekog vrlo ekonomičnog obnovljivog izvora energije moglo bi dovesti do nagle propasti milijuna radnih mjesta u industriji uglja, nafte i nuklearne energije. Propašću ovih energenata mogli bi propasti i svi koji proizvode dijelove za ove industrije, a i svi koji su živjeli od preprodaje.

Mogli bi propasti i oni koji rade u bankama i fondovima koji su imali veliku količinu dionica u nabrojanim zastarjelim industrijama.

Alternativni izvori energije su difuzni, i potrebno im je puno prostora. Zbog toga će i proizvođači ovakve energije biti najčešće i njeni korisnici, te će doći do pojave mnogo malih poduzeća u svim djelatnostima koji će sami proizvoditi energiju za svoje potrebe. Stoga će se i zapošljavanje iz velikih gradova premjestiti u mala mjesta u kojima će svatko imati svoju kuću i sam će sebi proizvoditi energiju i većinu hrane. Radi toga će propasti i velike robne kuće, a i velike tvornice hrane.

Velika tranzicija, ili veliki reset.

Većina onih koji će ostati bez posla i bez ušteđevine u bankama koje će propasti morati će sami stvoriti svoj novi posao na seoskim malim imanjima. Svima njima će država morati osigurati minimalnu zemljišnu površinu za izgradnju kuće, što će najviše sličiti velikim agrarnim reformama koje su se događale pri propasti feudalnih gospodarstava.

Ali unatoč propasti masovne industrije i velikih gradova mnogi neće moći sami sebi stvoriti posao. Oni koji prvi osnuju nova proizvodna poduzeća zapošljavati će svoju rodbinu i robote kontrolirane umjetnom inteligencijom. Roboti će preuzeti veliku većinu proizvodnih poslova, obrade zemljišta, održavanja kuća, a umjetna inteligencija će preuzeti većinu obrazovnog sustava, transporta i medicinske dijagnostike. Oni koji su sposobni raditi na održavanju i servisiranju raznih tehnoloških sustava moći će se lako zaposliti. A oni koji se ne snađu u traženju novih poslova moći će samostalno oko kuće saditi povrće, ako želi nešto pojesti.

Kako bi se većina mogla zaposliti države će morati poduzeti snažne poteze.

Najizglednije je smanjenje radnog dana najprije na 6 sati, a kasnije i na 4 sata dnevno. Ovo bi se moglo uvesti već i danas, ali takav potez ne može uvesti samo jedna država. Kada bi se to učinilo odmah bi joj pala konkurentnost na svjetskom tržištu, od čega bi se mogla zaštititi samo vrlo visokom uvoznom carinom. Drugi način za smanjenje radnog vremena je međunarodni dogovor po kojemu bi sve države istovremeno smanjivale radno vrijeme. Takav dogovor će se teško postići te bi pojedine pametnije države već danas mogle razmišljati o smanjenju radnog vremena za starije ljude. Onima starijima od 57 godina radno vrijeme bi se moglo smanjiti na 6 sati dnevno, a onima starijima od 63 godina na 4 sata dnevno. Na ovaj način bi se smanjio interes za odlazak u mirovinu, te bi troškovi mirovinskih sustava mogli početi padati. Sa time bi se stvorio prostor za smanjenje poreza na plaće starijih ljudi koji rade skraćeno vrijeme, kako im se plaća ne bi smanjivala sa prelaskom na manju dnevnu satnicu.

Sa propašću velikih industrija i puno masovnijim uvođenjem robota u sve djelatnosti, te posljedičnim neizbježnim smanjenjem dužine radnog dana pojavit će se puno slobodnog vremena koje će ljudi iskoristiti za slobodne aktivnost. To će dovesti do naglog razvoja raznih uslužnih djelatnosti, te će su u takvim djelatnostima broj zaposlenih naglo porasti. A mnogi će svoje slobodno vrijeme provoditi ponajviše u svojim vrtovima, cvjetnjacima, bazenima, ili konobama na svojim privatnim druženjima.