Tvrda kohabitacija

Tvrda kohabitacija
31
0
0

Prema Hrvatskom ustavu donesenom za vrijeme Račanove vlade na čelu izvršne vlasti nalaze se Predsjednik države i predsjednik Vlade. Većinu izvršnih ovlasti ima Vlada, ali na području vanjske politike i obrane oni sukreiraju državnu politiku.

Kako to sukreiranje izgleda u praksi imali smo prilike vidjeti u proteklih 20 godina. Sukreiranje se ne sastoji u utvrđivanju zajedničkih planova ili zajedničkog pisanja dokumenata. Sukreiranje se uglavnom svodi na dogovaranje oko kadrova koji će ići u pojedina veleposlanstva, te onima koji će voditi obavještajne službe i vojsku. Jedine odluke koje se donose zajednički, osim kadrovske politike su odluke o slanju vojnika u mirovne misije.

Ovakva vrsta sukreiranja politike vodila se po principu; "jedan tvoj jedan moj".

Takvo odlučivanje otvorilo je mogućnost kadroviranja i izvan ustavnih okvira. Tako je na primjer dogovorno sa Račanom Mesić uspio svoje obiteljske prijatelje postaviti čak i na čelna mjesta u nekim državnim poduzećima kao što je INA, iako Predsjednik po ustavu nema nikakve ovlasti u gospodarstvu. Za to je zacijelo morao popustiti na nekim drugim mjestima.

Za vrijeme Josiovića nisu zabilježeni nikakvi javni sukobi između njega sa jedne strane, te Jadranke Kosor i Zorana Milanovića prije svega zato što obiteljski potječu iz istog ideološkog gnijezda.

Nagativnost ovakve kompenzacijske politike u raspodijeli kadrova mogla se u javnosti doznati tek za vrijeme suodlučivanja premijera Plenkovića i predsjendice Kolinde Grabar Kitarović, na primjeru veleposlanika Joška Para. Par je kao veleposlanik u SAD-u, za vrijeme predizborne kampanje je davao javne izjave protiv budućeg predsjednika SAD-a Trumpa, te ga je Predsjendica države zbog toga opozvala pozvavši ga u Zagreb na konzultacije, smatrajući kako on šteti interesima države. Nakon nekoliko mjeseci Par se ipak vratio u SAD zahvaljujući Premijeru koji nije želio potvrditi neke druge veleposlanike dok se ne riješi problem sa Parom. Istekom mandata Par je uspio dobiti novo mjesto, iako su se u medijima pojavile informacije kako je Par neodgovorno koristio državni novac.

Ovi primjeri su pokazatelj kako kod nas kohabitacija vrlo loše funkcionira, pa na funkcije mogu doći nesposobni, pa čak i kompromitirani kandidati, ako su u prijateljskim odnosima sa nekim na vrhu.

Kako bi se izbjegao ovakav način kadroviranja zakonski bi se morala definirati procedura suodlučivanja.

Puno bolje bi bilo kada bi se ministrima i Predsjedniku Vlade dodijelilo pravo predlaganja kandidata, dok bi Predsjednik države morao imati pravo veta na njihovu odluku, te pravo naknadnog povlačenja suglasnosti u slučaju dokumentirane zloupotrebe položaja. Na ovaj način bi se znatno smanjila mogućnost vođenje politike; "jedan tvoj jedan moj".

Hoće li novi predsjednik države Milanović izabrati mogućnost stavljanja veta na prijedloge koji dolaze iz Vlade, ili će predlagati neke svoje kako bi supotpisao neke druge vidjet ćemo u prvih nekoliko mjeseci stolovanja na Pantovčaku.