Zašto kasni obnova Banovine?

Zašto kasni obnova Banovine?
122
0
0

U potresu na području tri županije, koji se dogodio prije 2 godine, do sada je zaprimljeno 41.676 prijava štete. Ispekcije su u ove dvije godine uspjele pregledati 39.682 objekta, što je 95,21%. da su to napravili u 3 mjesecamogli bi reći; "Baš su brzi".

Od ukupnog broja pregledanih, trenutačno je neupotrebljivo 5.342 objekta, privremeno neupotrebljivo je 10.698 objekata i upotrebljivo s preporukom je 33.857 objekata.

Do sada je zaprimljeno 9.674 zahtjeva za obnovu i 8.586 zahtjeva za nekonstrukcijsku obnovu. Nekonstrukcijski je obnovljeno 3.894 kuća, samoobnovljene 1.066, a radovi se izvode na 474 kuće. Novoizgrađeno je 6 kuća, a konstrukcijska obnova izvodi se na 113 kuća. Uklonjeno je 758 objekata.

Iz ovih podataka je vidljivo kako nakon dvije godine života u kontejnerima polovica oštećenih još uvijek nema riješen problem, neki od njih su se odselili, ali mnogi još uvijek žive u kontejnerima.

Zašto obnova ide ovako sporo moguće je otkriti samo analizom interesa.

Kod ovako potencijalno velikog posla ima mnogo onih koji u tome vide svoju priliku, a prilika stvara lopova. Taj veliki građevinski posao je dobra prilika za mnoge građevinske tvrtke, a koja tvrtka će dobiti više posla odlučuju oni koji naručuju radove. Tamo gdje vlasnik sam vrši obnovu on bira izvođača. Ali tamo gdje utjecaj na odabir izvođača imaju načelnici, gradonačelnici, župani, ministi i njihovi službenici mnogo je zainteresiranih koji vide svoju priliku. A tu su i razni urbanisti, procjenitelji i inspektori koji se pitaju; "A gdje sam ja u toj priči".

Kad je u "priči" mali broj zainteresiranih tada se oni lako dogovore. A kad je puno zainteresiranih uvijek netko zna iskočiti iz dogovora pa svi dogovori brzo propadaju. Mala bara puno krokodila. Zato oni koji ispadnu iz "igre" gledaju svoje suparnike i vode politiku; "Ako se ja ne mogu ugraditi nećeš ni ti".

I tako se naša obnova Banovine odužila.

Prije nekoliko godina su bile velike poplave u Njemačkoj. Oštećeni dobili novac za obnovu, sami odabrali izvođače i sve završilo u kratkom roku.

Da smo u vrhu države imali nekoga tko razumije u čemu je problem, i da je taj "nepoznat netko" imao moć suprotstaviti se svim interesima zainteresiranih lovaca u mutnom sve je moglo ići puno brže.

Moglo se oštenicima ponuditi da uzmu povoljne kredite sa državnom garancijom, te da sami obnove svoje objekte. Za štetu bi im država trebala dati vaučere u iznosu štete. Te vaučere bi mogli iskoristiti samo za otplatu kredita, ali tek kada se oštećeno objekt sagradi, ili obnovi. Bankari bi kao garanciju povratka kredita mogli uzeti zemljište na kojem se objekti nalaze, sam objekt koji se zida, te državni vaučer koji oštećenik dobije od države. A kad se objekt dovrši iznos kredita bi se umanjivao za iznos vačera. Tako da bi oštećenik vraćao samo dio kredita koji je veći od iznosa štete.

Sa ovakvim načinom obnove sve je moglo biti davno završeno. Nitko više ne bi spavao u kontejnerima. A političari se ne bi morali brinuti hoće li na slijedećim izborima tema obnove ići njima na korist ili na štetu.

A kako sve predugo traje, tema će zasigurno ići u slijedeću predizbornu kampanju.

Nekima na korist, nekima na štetu.