Igrice, novac i nove tehnologije

 Odavno su igre ljudima služile kao zabava, a nekima i kao sredstvo zarade. Vrste igara su se mjenjale, ali zabava i posao nikada se nisu previše udaljile.

Današnji igraći koji se vole igrati sjedečki ne igraju šah već neke druge igrice.

Jedna nova igrica, CrptoKitties, iako djeluje pomalo glupavo postala je vrlo popularna. U ovoj virtualnoj igrici kupuju se i prodaju male mačkice koje se mogu virtualno čaki i razmnožavat. One koje su uspješnije imaju uspješnije i potomke, pa su ih mnogi spremni skupo platiti, čak i do 100.000 dolara u kriptovaluti ether, upotrebom blockchein tehnologije. Razmjena se odvija preko tokena putem ethereum mreže, bez korištenja posebne CrptoKitties web stranice. U prodaji nema posrednika već kupac kupuje direktno od prodavača.

A bez posrednika nema ni posredničke provizije koju u sportu obično uzimaju razni menađeri koji znaju na vrijeme prepoznati talente.

Sve je potpuno razvidno i nema mogućnost nikakvog varanja, a sve je utjecalo i na daljnji razvoj blockchein tehnlogije.

Stručnjaci vjeruju kako bi ova tehnologija moga omogućiti umjetnicima prodaju svojih dijela bez posrednika koji najviše zarađuju.

Ali isto bi se moglo koristiti i u razmjeni drugih virtualnih igrica, kao i realnih proizvoda.

Čak što više, ova igrica bi mogla poslužiti za daljnji razvoj kriptovaluta.

Dosadašnje kriptovalute poput Bitcoina i stotina drugih imaju jednu veliku manu, a to je mogućnost velike promjene vrijednosti u kratkom vremenu, prema gore i dolje. Zbog toga takve valute ne mogu postati stvarni elektronički novac za masovnu razmjenu proizvoda i usluga. Da bi kriptovalute postale stvarne valute moraju biti otporne na inflaciju i deflaciju, a za to im je potrebna materijalna podloga u nekoj robi kojoj se vrijednost teško mijenja.

Takva kriptovaluta je budućnost novca.

Najdalje u razvoju takve kriptovalute sa relanom podlogom je Petro koju je razvila Venecuela, nakon što im je zbog hiperinflacije propala stvarna papirnata valuta.

Kao realnu podlogu za Petro su upotrijebili naftu, ali je problem što su za podlogu uzeli naftu koja još nije ni izvađena iz zemlji, a i to što cijena nafte na burzama zna snažno mijenjati vrijednost prema dolje i gore.

Za stabilnu kriptovalutu potrebno je ponuditi realnu i masovno korištenu robu koja postoji svuda u svijetu i koja rijetko mijenja svoju vrijednost, i to u vrlo malim postocima. Takva roba mori imati i osobinu lake prodaje preko robnih burzi, a sve te osobine ima pšenica, kukuruz, ječam soja i druge osnovne prehrambene sirovine.

Kada se u izradu kriptovaluta uključe veliki ovlašteni skladištari žita moći će se pojaviti kriptovaluta koju će bez puno rizika moći koristi svi ljudi širom svijeta za kupovine i prodaje proizvoda i usluga bez posredstva trgovaca i emisionih banaka.

Ovakav digitalni novac bi mogao nastati kao elektronički spoj elektroničke skladišnice, mjenice i kreditne kartice, pri čemu bi se te elektroničke prenosive i djeljive skladišnice čuvale na računalima skladištara, te dijelile na veći broj novih skladišnica kod svake kupovine na POS blagajnama trgovina.

Ovlaštenim skladištarima bi ovakva valuta odgovarala pošto bi porastao interes za duže skladištenje roba, što bi oni naplaćivali kod same predaje robe, ili kod podizanja robe, a mogli bi zaraditi i ako netko izgubi uređaj na koji je elektronski pohranjena roba. Mogli bi i posuđivati dio tuđe robe u obliku kriptovalute, dok bi on stvarno i dalje ostajala u skladištu. Na taj način i postali kreditori umjesto banaka.

Razvoj ovakve kriptovalute osim skladištarima burzovnih roba odgovarala bi i proizvođačima burzovnih roba koji bi mogli svoju robu prodavati kada im je to najpotrebnije, ili kada je cijene najveća, kako bi se izbjegle sezonske oscilacije cijena.

Trgovcima bi ovakva valuta odgovarala pošto bi izbjegli plaćanje provizije izdavačima debitnih i kreditnih kartica.

Kupcima bi ovakva stabilna kriptovaluta odgovarala pošto bi mogli kupovati od kuće bez posrednika trgovaca i bez znanja poreznika.

To se neće svidjeti državama i njihovim emisionim bankama, te će one sve učiniti kako bi emisiju novca zadržali u svojim rukama, razvijanjem svojih riješenja bezgotovinskog plaćanja, ali upotrebom postojećih valuta.

Neće se svidjeti ni bankarima koji posuđuju 5-6 puta više kredita nego što imaju štednje.

Unatoč nastojanju država korisnici će ipak sve više koristiti kriptovalute koje im omogućuju anonimnost, osobito u međunarodnoj trgovini, što pojedine velike države žele zadržati pod svojom kontrolom na štetu manjih država.

U toj igri između interesa država, interesa proizvođača, interesa trgovaca i interesa kupaca pobjedit će ono riješenje koje je najjeftinije.

I u svoj toj igri između različitih interesa znatnu ulogu će imati i virtualne igrice poput CrptoKitties.