Utjecaj sporta i vježbanja na zdravlje

Utjecaj sporta i vježbanja na zdravlje
36
0
0

Tjelesna aktivnost, bilo kao koristan rad ili kao igra korisna je i za fizičko, ali i za duševno zdravlje. Tjelesne aktivnosti smanjuju razinu kolesterola, snižavaju krvni tlak, ublažavaju posljedice dijabetesa, reguliraju tjelesnu težinu, poboljšava mentalno zdravlje, raspoloženje, ublažava depresiju, tjeskobu i stres.

Da bi se ove koristi od vježbanja odrazile na zdravlje nije dovoljno samo ponekad vježbati. Tjelesna aktivnost mora biti konstantna,ali ne pretjerana. Pola sata šetnje dnevno može biti korisnije od napornog treninga koji prenapreže zglobove ili mišiće. Redovito rekreativno vježbanje puno je korisnije za poboljšanje raspoloženja i ublažavanje depresije i tjeskobe od napornog treninga.

Redovito vježbanje smanjuje i opasnost od pojave stresa, a tjelovježbe u trajanju od minimalno dva tjedna značajno poboljšava našu sposobnost učenja, uspješno u donošenju odluka, te zaključivanja.

Redovito bavljenje tjelovježbom u ranoj i srednje odrasloj dobi usporava pad mentalnih sposobnosti do kojeg dolazi u starijoj dobi, a uz to smanjuje se i vjerojatnost pojave demencije i obolijevanja od Alzheimerove bolesti. Vježbanje visokog intenziteta poboljšava naš učinak u zadacima procesiranja informacija, dok je tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta bolja za zadatke koji opterećuju naše radno pamćenje i koji zahtijevaju visoku pažnju.

Kod ljudi čije je samopoštovanje nisko bavljenje sportom znatno povećava samopoštovanje.

Za vježbanje treba iskoristiti svaku priliku, od ustajanja pa na dalje, pogotovo stariji ljudi koji već imaju razna lagana tjelesna oštećenja.

U jutro su mišići opušteni i to je najbolje vrijeme za istezanje mišića i razgibavanje kralježnice. Mnogi ljudi imaju problema sa kralježnicom, a da to i ne znaju. Primijete samo simptome kao što su trnci u rukama ili nogama, ili ukočenost raznih mišića. Tek kad ih uhvate jaki bolovi ili išijas javljaju se stručnjacima, a do toga najčešće dolazi u proljeće. Preko zime se opuste i ništa ne rade, pa im mišići kralježnice oslabe. To kod naglog opterećenja kod proljetnih radova dovodi do iščašćenja diskova u kralježnici. Liječnici obično nude operaciju, što dovodi do trajnog slabljenja funkcije kralježnice. Mnogo bolje je obratiti se dobrom kiropraktičaru koji zna namjestiti kralješke centriranjem ili istezanjem. Centriranje kralježnice se može brzo obaviti, ali je bolno ako se prije toga mišići nisu opustili. Kako bi spriječili bol kiropraktičari najprije masiraju mišiće kralježnice, te tek nakon dobrog opuštanja primjene zahvat centriranja usukavanjem kralježnice. Druga metoda popravka kralježnice je istezanje. Kiropraktičari ovo rade kada nekom na brzinu žele pomoći i kada nemaju na raspolaganju opremu. Uhvate čovjeka ispod ruku te ga trzanjem naglo dižu.

Istezanje kralježnice moguće je i samostalno.

Dovoljno je rukama se objesiti za neku prečku, kako bi se noge odvojile od tla. Pri tome je dobro trzanjem ruku povećati učinak gravitacijskog istezanja. Postoje i stolovi na koje čovjek legne, stopalima se pričvrsti za prečke, te stol nagne prema dolje, tako da noge idu gore, a glava dolje. Na ovaj način se utjecajem gravitacije donji dio kralježnice može rastegnuti. Ovo je najučinkovitije u jutro kada su mišići opušteni.

Redovitim istezanjem kralježnice moguće je spriječiti da se blago išćašenje kralježnice pretvori u teški i bolni išijas. Išijas se dogodi kada kralješci pritisnu živac noge, te se stoga živac upali i snažno boli. Međutim, često dolazi do blokade i drugih manjih živaca čiju bol je teže osjetiti. Često se znaju ukliještiti i živci koji kontroliraju prostatu ili mokraćni mjehur. To je čest uzrok upale mjehura ili prostate pa im se oštećuje funkcija. Prostata se grči, te počne rasti čime pritiska na druge organe. Liječnici prepisuju antibiotike kako bi suzbili upalu, ali nakon terapije upala se redovito vraća. A tada, kada zbog nekih drugih razloga odu kod kiropraktičara često se odjednom znatno smanje i problemi sa prostatom.

Laganim jutarnjim istezanjem kralježnice mnoge od ovih teškoća bi se mogle smanjiti.

Nakon jutarnjeg istezanja dobro je u trgovini ili na posao otići pješke, a ne autom, naravno ako se time ne bi izgubilo više od pola sata vremena.

Nakon posla dobro je dogovoriti nekakvu aktivnost poput trčanja, tenisa, malog nogometa, ili neke druge igre.

Dobro je nabavit i psa koji vlasnika prisiljava svako jutro i veće otići u kratku šetnju.

Roditelji često djecu vode na treninge, ali pri tome sami ne vježbaju. Mogli bi i sami nešto trenirati sa djecom, ali oni djecu ne vode na trening kako bi se djeca igrala, već u sportu vide priliku za društvenom promocijom, te moguću veliku zaradu ako im djeca postanu vrhunski sportaši. Ovakvim ambicioznim roditeljima djeca i sport su sredstvo za realizaciju osobnih ambicija, a ne dobrobit za dijete. U ovome danas sudjeluje i čitava društvena zajednica koja potiče natjecanje.

Za najkorisniji rekreativni sport dovoljno je imati livadu i dječje igralište na 200 metara od kuće, ali takva jeftina rješenja mnogi gradovi ne nude svojim stanovnicima. Umjesto toga grade izuzetno skupe dvorane i stadione za vrhunski natjecateljski sport koji je postao vrlo profitabilna aktivnost. Posljedica takvog pogleda na sport je forsiranje nadarene djece na oštećenje vlastitog tijela, te potpunog isključenja netalentirane djece sa vježbališta. Rezultat je debljanje onih koji nisu talentirani, te ulazak u droge onih od kojih se traže previše. Dok je sport bio čisto rekreativna amaterska aktivnost sport je bio prepreka pušenju i alkoholu, dok je danas sport često put prema anabolicima, steroidima i drugim drogama koje otklanjaju bol od pretjeranog vježbanja.

A svi koji bi željeli ovo spriječiti morali bi se zalagati za pretvaranje parkova iz hortikulturnih umjetničkih spomenika, u mjesto za igru i zabavu.

Svaki mali park mi morao biti mjesto za igru, druženje i opuštanje. U tom cilju i odluke raznih gradskih vlasti kod formiranja urbanističkih planova morale bi pogodovati ne samo ostavljanju dovoljno prostora za parkiranje automobile, već i ostavljanje dovoljno prostora za male parkove na svakih 300 do 400 metara udaljenosti. Izgradnjom velikih stambenih zgrada pojeftinjuje se izgradnja cestovne, vodovodne, kanalizacijske, električne i komunikacijske infrastrukture, ali gradovi bez dovoljno parkova na kraju izazivaju mnogo veće troškove za liječenje bolesti koje nastaju kao posljedice debljine i nedovoljne fizičke aktivnosti.

Ali ponekad fizička aktivnost može biti i štetna.

Kada je čovjek bolestan i ima povišenu temperaturu fizička aktivnost može biti opasna za zdravlje. Bolest treba odležati, osobito gripu ili koronu. Ove bolesti uzrokuju zgrušnjavanje krvi koja može začepiti kapilare svaki puta kad se čovjek zadiše i kada mu srce počne brže kucati. Korona stvara oko 9 puta više mikrotrombova u krvi nego gripa i oni u krvi mogu ostati duže od pola godine. U tom periodu svaka jača fizička aktivnost je opasna. Petnaest dana nakon preboljenja korone covid19 čovjek može završiti u bolnici nakon prepješačenih nekoliko kilometara, dok pretili nakon što se popunu pješke na treći kat mogu završiti u bolnici. Mjesec dana nakon preboljele korone intenzivan napor duži od pola sata može čovjeka odvesti do respiratora.

Zato sa sportom treba biti oprezan.

Dok je ugodan i redovit vrlo je koristan, ali za vrijeme i nakon nekih bolesti mora biti vrlo umjeren.