Postoje brodovi koji mogu ploviti po zaleđenim vodenim površinama.
Zovu se ledolomci.
Neki od njih prednjim krajem udaraju u led tako ga lome, čime si omogućuju daljnju plovidbu.
Kada je led velik tada ni najjači ledolomci ne mogu slomiti ledene površine. Za takve situacije postoje veliki ledolomci koji prednjim krajem naliježu na ledenu površinu te tako svojom težinom lome led. Koriste se najčešće oko sjevernog i južnog zemaljskog pola.
Međutim, oni ne mogu raditi na plićim morskim dubinama, rijekama i jezerima, a ni na vrlo debelim ledenim površinama.
Taj problem bi se mogao riješiti tako da se brod napravi sa velikim sanjkama kojima bi se kretao po površini leda. Takav brod je shematski prikazan na gornjim slikama.
Ovakve sanjke(2) bi se mogle napraviti u obliku dviju kobilica smještenih na dnu broda(1) sa obje strane, što se vidi na sl. 1. i sl. 3. Dok plovi brod(1) se kreće uz pomoć zakretnog propelera(4) koji je uronjen u vodu. Ovaj propeler se može zakretati i na stranu te zahvaljujući tome brod(1) ne mora imati kormilo. Na prednjoj strani broda(1) nalaze se gusjenice(3) podignute u zrak dok brod plovi sl. 1., a kad brod naiđe na debeli led gusjenice(3) se spuštaju na led. Pokretanjem gusjenica(3) brod se navlači na površinu leda, a tada se zakretni propeler(4) mora dići u vis kako ne bi zapeo za površinu leda sl. 2. i sl.3. Gusjenice se pokreću elektromotorima koji moraju biti dovoljno jaki da čitavi brod(1) vuku po površini leda, te se ovakav brod može kretati i po kopnu na kojemu se nalazi deblji sloj leda ili snijega. Elektromotori se pokreću električnom energijom koju proizvode motori sa generatorom koji se nalaze na brodu. Ako brod treba promjeniti smjer kretanja po ledu to se postiže zakretanjem gusjenica(3) u lijevo ili u desno.
Ovakav brod bi bio vrlo koristan za znanstvena istraživanja sjevernog i južnog pola, za ribare koji love ribu na zaleđenim morima rijekama i jezerima, a i za transport na udaljena manja mjesta uz more rijeke i jezera za vrijeme jake zime.
Oznake
Izdvojeni tekstovi