Budućnost dronova kao letećih robota

Već desetak godina dronovi se razvijaju kao leteći strojevi vrlo korisni u poljoprivredi, vojsci, policiji, ili na održavanju mostova ili zgrada.

Koriste se kod sportovi na vodi; https://www.youtube.com/watch?v=3UzscU5hpvw

Mogu čistiti, bojati ili popravljati vjetrenjače; https://www.youtube.com/watch?v=eBVRQDRY5mY

Koriste se i kod zaštita i održavanje dalekovoda; https://www.youtube.com/watch?v=V-4Om_4n998

Napravljeni su i veći dronovi za prijevoz putnika; https://www.youtube.com/watch?v=d66MoI4GdFs

Mogu gasiti i manje požare; https://www.youtube.com/watch?v=qaYwwEhIGBE

Postoje i podvodni dronovi; https://www.youtube.com/watch?v=7tyVQwcy_1U

Vrlo korisnu ulogu dronovi imaju u zaštiti bilja. Uz pomoć senzora mogu prepoznati koje biljke su zaražene bolestima ili kukcima, te pesticide ili herbicide primjenjivati samo na tome mjestu. Mogu prepoznati i područja na njivama gdje nedostaje gnojiva pa gnojiti samo te dijelove njive. https://www.youtube.com/watch?v=ge3--1hOm1s

Pojedini inovatori razvijaju leteće strojeve, poput letećeg krila, velikih kvadrokoptera, ili rojeva sićušnih koordiniranih mikro dronova. https://www.youtube.com/watch?v=RCXGpEmFbOw

Koristi ih i policija za praćenje automobila tako što oni lete visoko iznad tla te dojavljuju kretanje praćenog vozila.

Vojske veće dronove kao predatore koriste i za praćenje ciljeva, ali i za napade na označene mete.

Koriste se i za dostavu manjih paketa.

Mogu letjeti prema unaprijed zadanim koordinata, ili upravljani od stane čovjeka na tlu. Ako lete prema uputama sa tla zlonamjerni hakeri ih mogu preuzeti i upravljati njima, dok one koji lete prema unaprijed zadanim koordinatama nije moguće preuzeti. Moguć je i kombiniran način upravljanja na način da dron ima definirano nekoliko različitih zadataka, a onaj tko daljinski upravlja njima može promijeniti zadatak. Tada ih neki hakeri ne mogu potpuno preuzeti i upravljati njima, ali im mogu promjeniti zadatak.

Pri letu prema unaprijed zadanim koordinatama najveći nedostatak im je bio što ne znaju izbjeći prepreke poput zgrada ili žice dalekovoda. Radi toga su morali poletjeti visoko u zrak te se spustiti na zadane kordinate.

Manje dronove najčešće pokreću električne baterije i njihov domet je ograničen pošto u zraku mogu provesti oko pola sata. Veće dronove pokreću benzinski motori koji mogu u zraku ostati više sati, te im je i domet puno veći.

Ali, zadnjih godina došlo je do velikog tehnološkog skoka.

Razvijene su nove aplikacije koje uz pomoć novih senzora mogu prepoznati trodimenzionalne predmete u realnom vremenu. Zahvaljujući tome novi dronovi mogu letjeti u jatu bez straha od sudara, mogu zaobilaziti prepreke, letjeti kroz cijevi, pratiti objekte i mnogo toga drugoga. Ove nove sposobnosti dronova prvo su predstavljene na utrkama samih dronova.

Jedna takva utrka održana je 21. ožujka 2020. - World Drone Prix u Dubaiju.

Ovi novi dronivi mogu letjeti kroz cijevi, kroz šumu, između raznih stupova, te obavljati razne autonomne zadatke. Time su postali pravi samostalni leteći roboti.

Budućnost im donosi mnogobrojne zadatke.

U poljoprivredi moći će potpuno samostalno, bez opasnosti od udara u žice dalekovoda zaprašivati biljke na mjestima gdje je to potrebno, ili gnojiti samo tamo gdje je to potrebno.

U požarima moći će sami ulaziti u zgrade i gasiti požare bez upravljanja sa tla.

U dostavi paketa biti će puno učinkovitiji. Moći će slijetati u dvorišta ispod drveća, na balkone, ili ulaziti u sobe kroz otvorena vrata ili prozore. Ovakvi veći dronovi sa benzinskim motorima mogli bi postati glavni dostavljači naručenih roba na udaljene farme. Na farmama bi ovakvi leteći roboti mogli služiti i kao psi čuvari koji bi vrlo lako iz zraka mogli prepoznati izgubljenu stoku te ju usmjeriti prema određenom cilju.

Razna poduzeća bi ih mogla koristiti za nadziranje većih plinskih ili kanalizacijskih cijevi.

Kao pomoćnici policije moći će pratiti osobe, ili automobile niskim letom pri čemu će moći koristiti programe za prepoznavanje lica, te pratiti osobe, ili automobile u tunelima ili garažama, ako u njima prepoznaju neku osobu koja je tražena, ili je trenutno prekršila neki propis.

U zaštitarstvu bi leteći roboti zaštitari mogli prepoznati osobe koje su ušle tamo gdje ne smiju, te ih upozoriti na to i zatražiti udaljavanje iz štićenog prostora.

Vojska bi ovakve manje dronove naoružane malokalibarskim oružjem mogla koristiti kao vrlo precizne snajpere za lov na protivnika. Ovakav lovac na neprijatelje bi mogao pucati u nekoga upravljan na daljinu, ili bi mogao djelovati na određene osobe uz pomoć programa za prepoznavanje lica, bez kolateralnih žrtava.

Obavještajne službe bi mogli vrlo male prozirne autonomne dronove koristiti kao prislušne uređaje koje se mogu približiti nadziranim osobama, prepoznati ih, te prisluškivati razgovore. Do ciljeva bi se osim zrakom mogli približiti i kroz kanalizacijske cijevi.

A nažalost i kriminalne organizacije će ih vjerojatno puno koristiti za dostavu droge, niskim letom kroz šume preko granica, prema unaprijed zadanim koordinatima.

Ostale moje tehničke analize i inovaciju mogu se naći ovoj knjizi.