Budućnost robota

Radni roboti su se pojavili koncem prošlog stoljeća, najčešće kao zamjena za radnike na opasnim i teškim poslovima, osobito u automobilskoj industriji gdje vrlo brzo efikasno i jeftino obavljaju jednostavne rutinske poslove. Razvojem senzora i kompjutera roboti postaju sposobni obavljati sve više rutinskih poslova, gdje zamjenjuju sve veći broj radnika. Jedno vrijeme sindikati industrijskih radnika su pokušavali spriječiti razvoj robota, pa su industijalci najprije krenuli sa robotikom u sektorima gdje je prijetila najveće opasnost za radnike, i u državama u kojima su radnici bili najslabije sindikalno organizirani. Zahvaljujući tome takve države su doživjele natprosječno brz ekonomski rast.

Današnji roboti bi mogli obavljati mnoge poslove u poljoprivredi. Opremljeni sa dobrim senzorima mogli bi sjeći korov zaobilazeći korisne biljke, ili rezati lišće zaraženo bolestima ili kukcima, ali razvoj takvim robota ne odgovara industrija herbicida i pesticida. Zbog toga ove industrije pomažu razvoj robota, osobito letećih robota, dronova koji puno bolje od radnika štite biljke, ali na isti način kao i ljudi, to jest upotrebom pesticida i herbicida. Sve tehnologije koje bi isključili upotrebu kemijskih sredstava kemijska industrija nastoji spriječiti na sve moguće načine.

Poljoprivredne robote možemo podijeliti na više načina, a jedan način je na one za profesionalne poljoprivrednike i one za hobi uzgajivače i male vrtlare.

Poljoprivredni roboti namjenjeni za velike proizvođače se već uvelike koriste, a sniženjem njihove cijene koristit će se još i više. Veliki poljoprivredni proizvođači se za nabavku robota koriste tek kada postanu jeftiniji od fizičkih radnika, i kada postignu dovoljne uštede u korištenju pesticida, herbicida i vode.

Moderni traktori sve više postaju roboti za obradu zemlje, sijanje, za prskanje vode i sredstava za zaštitu, te gnojenje.

Na tržištu su već dostupni Roboti koji mogu sijati, orezivati lozu, letjeti iznad usjeva i provjeravati zdravstveno stanje biljaka pomoću infracrvenih senzora, plijeviti travu između usjeva i prskati insekticide. Postoje čak i roboti koji mogu odrađivati delikatne poslove poput branja jagoda i krastavaca koji su se uvijek radili ručno.

Robotraktori, platforme za razne priključke, robotizirani berači naranči, jagoda i krastavaca, leteći dronovi koji dijagnosticiraju bolesti na usjevima i slično su dio tržišne ponude robota koji obavljaju poljoprivredne poslove.

http://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/13-robota-koji-ce-zauvijek-promijeniti-agrar/19762/

Automatski sustavi upravljanja i prskanje znače manje prekomjernoga prskanja i manje otpada i manje ukupnoga kemijskog zagađenja polja, ali ne dovode do potpune zamjene kemijskih sredstava, što bi se dogodilo kada bi roboti mehanički okopavali biljke i uništavali štetnike.

Mnogi automatizirani sustavi omogućuju povećanu učinkovitosti i smanjenje otpada.

Sustav „autoupravljanja“ za traktore i kombajne troškovno je isplativ za uzgajivače kukuruza na velikim poljima. Razlika između troška radne snage i troška autoupravljanja u proizvodnji kukuruza stalno postaje sve manji. Roboti za berbu jagoda postaju bliski cijeni radne snage i dodatno će padati svugdje gdje nije dostupna jeftina migrantska radna snaga. Čak i migranti u usporedbi sa robotima postaju spori i skupi.

Dronovi kao poljoprivredni roboti sa raznim senzorima postaju sve učinkovitiji pošto preciznije štite i gnoje usjeve. Uz pomoć satelitskoh snimki i boljega software omogućuju uzgajivačima manje korištenja pesticida, vode i gnojiva. Dronovi kao leteći roboti imaju senzore koji otkrivaju područje na kojem se razvila neka bolest ili gdje su zaraženi nekim kukcima, te mogu kemijskim sredstvima prskati samo zaraženo područje. Na taj način poljoprivrednici štede na količini kemijskih sredstava. Na isti način dronovi mogu prepoznati površine gdje nedostaje gnojiva te samo ta područja gnojiti sa određenom vrstom gnojiva čime se štedi na količini utrošenog gnojiva.

Pomoć profesionalnim poljoprivrednicima predstavljaju i sve bolje 15 dnevne vremenske prognoze koje osmanjuju upotrebu vode, i za to postoji i Internetska platforma u WeatherSentry kako bi pomogao u prioritetnim aktivnostima u poljoprivrednoj industriji.

Roboti za salatu koristi video-kamere i softver za vizuelno prepoznavanje kako bi odredio koje biljke treba odstraniti, a koje ostaviti. Kad odredi metu, salatobot na neželjene biljke prska gnojivo koje ih ubija i ujedno obogaćujući zemljište.

U razvoju su roboti koji mogu orati, okopavati i brati plodove, a i senzori koji mogu prepoznati sve više korisnih i štetnih biljaka. Druga vrsta robota su oni za sortiranje, pakiranje i transporrt ubranih proizvoda. Razvijaju se i roboti koji štetnike uništavaju LED svjetlom umjesto pesticidima. Za razvoj ovakvih robota potrebne su stotine milijuna dolara, te se time bave samo najveće svjetske kompanije, ali zahvaljujući otporu kemijske industrije čak i velike kompanije teško napreduju u razvoju ovakvih robota.

Za male vrtove je razvijen robot FarmBot kao dio cjelokupnog seta Genesis koji se postavlja u dvorište oko vrta, u staklenike ili na vrhove drvenih gredica. Jednom kada je postavljen, Genesis obavlja gotovo cijeli proces u vrtu, od sadnje do žetve. Tako se njime može obaviti precizna sadnja sjemena, zalijevanje svake biljke, određivanja rasporeda radova, načina praćenja napretka bilja i usitnjavanja te čupanja korova. https://farmbot.io/ Ovaj sustav je za sada vrlo skup, ali cijena vremenom pada.

Robotske kosilice same šišaju travnjak prema zadanim koordinatama. Droplet http://smartdroplet.com/ precizno i redovito zalijeva vrtne biljke, a jednostavno ga je kontrolirati pomoću računala ili mobilnog uređaja. Aku Kosilica za travu Robot s Navigacijom može nauči tlocrt vrta, a višestruki senzori prepoznavaju zapreke i zaobilaze ih, te sami odlaze i u stanicu za punjenje.

Osim u poljoprivredi i druge industrije također koriste robote za poboljšanje učinkovitosti. Apple je napravio Liama, robota za recikliranje, za koji kažu kako može rastaviti 1,2 milijuna mobitela godišnje, sortirajući sve korisne materijale kako bi mogli biti reciklirani.

U kućanstvu najkorisniji roboti su usisavači. Ovi roboti se brzo razvijaju pošto ne postoji dovoljno jak sindikat kućnih spremačica kojima ovi roboti uzimaju posao. Usisavač Rumbot je vrlo praktičan mini robot za usisavanje prašine i malih čestica otpada. Ima središnju četku, sustav za usisavanje i malu bočnu četku koja se rotira za 360º kako bi dosegao najzahtjevnija područja. Ima senzore kako bi izbjegao prepreke i promijenio smjer, te prostor za otpad koji se lako može otvoriti i očistiti. Savršen je za usisavanje svih vrste ravnih površina poput parketa, keramike, mramora itd. www.rumbot.com

Iako razni lobiji, ponajviše oni iz kemijske industrije nastoje usporiti razvoj robota koji bi mogli štetiti njihovim interesima novi roboti se stalno pojavljuju na tržištu. Roboti, dronovi i nove tehnologije postaju sve više troškovno konkurentne radnicima, a tvrtke počinju shvaćati njihov potencijal kao uštedu novca i materijala, te poboljšanje kvalitete proizvoda. Zbog toga čak i pojedine kompanije iz kemijske industrije počinju ulagati u njihov razvoj svjesne kako se tehnološki razvoj može kočiti neko vrijeme, ali ne predugo.

Također se razvijaju robiti koji hodaju, a osobito su zanimljivi oni u obliku četveronožnih životinja koji mogu prelaziti razne prepreke. Imaju vrlo veliku stabilnost, te mogu poslužiti kao vojne mazge za prenošenje tereta kroz šumu i šikaru, čak i na vrlo neravnim terenima.