Google analytics – mogućnosti razvoja

Google analytics – mogućnosti razvoja
44
0
0

Razvojem internet trgovine i marketinga preko interneta pojavila se potreba i za analizom uspješnosti takvog marketinga i prodaje. A kada se pojavi potreba za nekim internetskim alatom vrlo brzo se pojavi i aplikacija za taj problem. Jednu od prvih takvih aplikacija razvila je Urchin Software Corporation. Urchin program je analizirao sadržaj datoteke dnevnika web poslužitelja i prikazivao promet podataka na toj web lokaciji na temelju podataka dnevnika.

Softwer Urchin mogao se pokretati u dva različita načina prikupljanja podataka: analizator datoteka dnevnika ( obrada datoteke dnevnika web poslužitelja u različitim formatima datoteka dnevnika ) ili hibridni ( kombinacija oznake stranica s podacima datoteke dnevnika kako bi se izolirala ograničenja svake metode prikupljanja podataka).

Ovu kompaniju je kupio Google 2005. i na osnovu toga napravio svoj softver za analizu Google Analytics. Vremenom, ovaj analitički softver je postao najkorišteniji softver za taj posao na webu.

Google Analytics prati aktivnosti web mjesta kao što su trajanje pogleda na neku web stranicu, broj pogleda, stopu napuštanja početne stranice i slično. Osim toga prati pojedince koji koriste web stranicu, zajedno s informacijama o izvoru prometa.

Google Analytics se može integrirati s Google Adsom koji može postavljati oglase u rezultate pretraživanja, pomoću kojeg korisnici mogu stvarati i pregledavati mrežne prodajne kampanje prateći kvalitetu kupaca sa ciljem povećanja postotka onih koji proizvod i kupe, a ne samo pogledaju reklamu.

Google Analyticsa prikazuje vizualnu nadzornu ploču na kojoj se vidi koje su aktivnost na web mjestu poput posjeta, ulaznih stranica, stope napuštanja početne stranice, izvor prometa i zemljopisni položaj posjetitelja. Izvješća o e-trgovini prikazuju transakcije, prihod i mnoge druge mjerne podatke povezane s trgovinom. Google Analytics također u realnom vremenu omogućujući korisniku uvid u posjetitelje koji se trenutno nalaze na njihovoj web stranici.

Međutim, mnogi programi i proširenja za filtriranje oglasa, za zaštitu od praćenja, ili proširenja preglednika mogu onemogućiti analizu. Na točnost podataka utječu i programi koji brišu kolačiće(cookie). Mreže privatnosti poput Tora prikriti će stvarnu lokaciju korisnika i prikazati netočne zemljopisne podatke.

Google Analytics je mnogim oglašivačima i marketinškim stručnjacima postao osnovni alat za rad kojim oni prate kupce, analiziraju rezultate prodaje, prave osnovna izvješća, postavljaju ciljeve kampanje, te prate marketinšku i prodajnu kampanju.

 

Na osnovu ove aplikacije mogla bi se napraviti i aplikacija za poboljšanje pretraživačkih alata koji pretražuju cijeli internet.

Pretraživači poput Googla, Mozile, Yahuua i slični bilježe linkove na sve stranice koje pronađu, te u svoje baze bilježe riječi koje se mogu naći na pojedinoj stranici, koliko puta se ponavljaju, te koliko je puta neka stranica pogledana preko tog preglednika. I o svim pregledima bilježe dnevnik pregleda u koji se upisuju i podatci o onima koji su koristili preglednik. Na osnovu toga se izračunava relevantnost stranice na osnovu koje se pronađene web stranice filtriraju i sortiraju u rezultatima pretraživanja.

Kao što Google Analytics stvara dnevnik posjetitelja za pojedine web stranice i stvara podatke o posjetiteljima tako bi se moglo raditi za sve stranice koje pretraživač ima u svojem indeksu i za sve posjetitelje stranica. Na taj način bi se i pretraživanje osim po ključnim riječima moglo vršiti i prema interesu posjetitelja, njegovim stručnim osobinama, njegovom poslu, spolu ili dobi. Da bi se dobili ovi podatci o posjetiteljima moguće je upotrijebiti dvije metode.

Jedna metoda je da sami posjetitelji daju podatke o sebi.

Druga metoda je da pretraživači prate što posjetitelj pretražuje te na osnovu toga izračunava što ga najviše zanima, što je posjetitelj po struci, kojim poslovima se bavi, te što je po spolu i dobu.

Da bi posjetitelj dao podatke o sebi on mora dobiti nešto za uzvrat, a to je najlakše postići na način da mu se omogući reklama sebe i svojih postignuća na način kako to radi Linkedin. Tu svaki registrirani korisnik može upisati svoje diplome, osvojene nagrade i priznanja, poslove kojima se bavi, linkove na njihove sadržaje objavljene na drugim stranicama, dob spol i mnogo drugih podataka. Većina ove podatke daje zato što se nude potencijalnim poslodavcima koji bi možda bili zainteresirani za suradnju sa njima. Kada bi i sami pretraživači nudili posjetiteljima ovakav upisnik osobnim podataka koji i drugi posjetitelji mogu pretraživati, na osnovu prikupljenih podataka svakom takvom posjetitelju bi se kod pretraživanja interneta moglo u rezultate pretraživanja ponuditi samo oni što ih najviše zanima, i što je u području njihove struke, obrazovanja, dobi i spolu.

Drugi način prikupljanja navedenih podataka o korisnicima pretraživača je da sama aplikacija, na osnovu onoga što korisnik najčešće pretražuje procjenjuje što je korisnik po obrazovanju, struci, spolu ili dobi. A da bi aplikacija to mogla najprije bi morala svim stranicama koje ima upisane u svojim bazama odrediti temu kojom se ta web stranica bavi, koliko je stručan prikaz onoga što pokazuje i kome je najviše namijenjena.

Ovakvo definiranje web stranica bi se moglo napraviti promatrajući koliko ih posjećuju, i koliko dugo se na njima zadržavaju na njima oni posjetitelji koji su se registrirali i upisali svoje podatke o obrazovanju, stručnosti, poslovima kojima se bave, te koje su dobi i spolu. Na ovaj način ukupan broj posjetitelja neke stranice više ne bi bio relevantan podatak za sortiranje stranica kod ljudi iste struke, zanimanja, dobi ili spola. Relevantni bi bili samo posjetitelji određenih karakteristika.

Posjetitelj koji pretražuje internet mogao bi pretragu vršiti samo po ključnim riječima, pri čemu bi aplikacija filtrirala i sortirala one stranice koje su bliže njegovoj struci, zanimanju, dobi ili spolu.

Posjetitelju bi također mogao birati hoće li osim ključne riječi birati i neke podatke sa ponuđenog padajućeg izbornika, te odabrati točno određene stranice prema temi, stručnosti, zanimanju, te dobi ili spolu kojoj je namijenjena. Pri tome bi se moglo zadržati i postojeće dodatno filtriranje prema lokaciji, ili jeziku.

Ovakvim poboljšanjima pretraživača rezultati pretraživanja bi se znatno poboljšali. Kod današnjih pretraživanja najrelevantniji podatak kod sortiranja je broj pogleda na neku stranicu, a kako internet najviše pretražuju djeca najviše pregleda imaju sadržaji zabavnog karaktera bez ikakve stvarne kvalitete sadržaja koji prikazuju.

 

Ostale moje tehničko tehnološke analize i inovacije mogu se vidjeti u ovoj knjizi.