Kako napraviti uspješan politički web portal?

Mnogi hrvatski konzervativni, desni politički aktivisti se žale kako je cijeli medijski prostor lijevo orijentiran. To je najčešće i točno kada su u pitanju televizijski kanali i tiskani mediji. Za osnivanje ovakvih medija je potreban velik novac, a postojeće medije su preuzeli ili osnovali ili bivši novinari iz ere komunizma, ili strane medijske kuće. Radi toga, na području dnevnog tiska gotovo sve tiskovine su u rukama političke ljevice, dok je kod političkih tjednika ipak najčitaniji Hrvatski tjednik koji je izrazito konzervativno orijentiran. To je dokaz kako se upornošću i kvalitetom može uspjeti. Hrvatskom tjedniku je ovo uspjelo unatoč tome što se najveći oglašivači, a to su velika javna poduzeća i strane banke ne žele u njemu oglašavati. Većina ovih oglašivača imaju prikriveni monopolski položaj, te im oglašavanje i reklamiranje i nije potrebno. A to znači kako su njihove reklame u suštini prikrivene donacije medijima u kojima se oglašavaju. Radi takve medijske politike domaćih i stranih velikih kompanija, koja je posljedica raznih utjecaja, konzervativni intelektualci se najlakše javnosti prezentiraju preko internetskih društvenih mreža i web portala.

Velike organizacije, velika poduzeća i banke imaju svoje intranet mreže koje kontroliraju i održavaju administratori. Ti administratori često blokiraju nepoželjne stranice kako zaposlenici ne bi gubili radno vrijeme na čitanje takvih sadržaja. Najčešće se blokiraju porno stranice, stranice za kocku i klađenja, zlonamjerne prevarantske Pushing stranice, te stranice zaražene virusima. Često se blokiraju i internet portali koji administratori obilježe kao Pushing, ili kao zaražene stranice.

Vlasnici portala mogu otkriti dali je njihova stranica blokirana u nekom velikom poduzeću, organizaciji ili banci tako da neki tekst sa svoje stranice Viberom ili WhatsAppom pošalju poznaniku koji radi u tom poduzeću sa zamolbom da pokušaju tekst pročitati na svom službenom uređaju gdje rade. Ako ne mogu znači kako je taj portal stavljen na popis nepoželjnih web stranica.

Prezentacija preko društvenih mreža poput Fecebooka, Instagrama, Twitera, Youtuba i sličnih je vrlo jednostavna i jeftina. Dovoljno se registrirati, te je moguće odmah stavljati svoj sadržaj na takve kanale komunikacije. Problem je što poneke od tih mreža znaju blokirati sadržaj desne političke orijentacije koji je suprotan njihovim stavovima, a što je najprimjetnije kod Facebooku.

Na Youtubu postoji mogućnost otvaranja svojih podcast kanala na kojima se sadržaj emitira direktno, a objavljeni sadržaj se i naknadno može pregledavati kao video snimak. Ovu mogućnost često koriste pojedini novinari koji u svoje emisije nastoje dovest kvalitetne, poznate i reprezentativne goste sa kojima vode intervjue. Kako bi se povećala gledanost ovakvih podcast kanala bitno je da se emisije snimaju redovito u određeno vrijeme, te da gosti budu kvalitetni. Gledanost se može podići reklamiranjem emisije na drugim društvenim mrežama, te dogovorom sa vlasnicima sličnih kanala ili portala o međusobnom reklamiranju. Gledanost se može podići i slanjem linkova na pojedine tekstove svim svojim poznanicima iz telefonskih adresara na mobitelu preko Vibera, WhatsAppa, Telegrama i sličnih komunikacijskih aplikacija. Ako poznanici taj link dodatno podijele sa svojim kontaktima čitanost portala se može znatno povećati, osobito u prvim mjesecima rada portala.

Oni koji imaju dovoljan broj posjetitelja mogu na društvenoj mreži i zaraditi (monetizacija). Zaradu mogu dobiti tako da sami reklamiraju neke oglašivače koji su im to spremni platiti, ili da im sama društvena mreža daje dio svoje zarade od oglasa koji oni stavljaju na objavljeni sadržaj. Pri tome zarada ovisi o broju pregleda neke objave i o broju klikova na neki oglas.

Oni koji nisu zadovoljni objavom svojih tekstova, stavova i aktivnosti samo na društvenim mrežama često izrađuju svoje web portale.

Izrada web portala

Kod izrade web stranice potrebno je najprije odabrati ime domene, zakupiti domenu, te zakupiti prostor na nekom web serveru. Ovaj posao obično rade specijalizirana mala poduzeća, a sve košta od 1.400 kuna pa na više.

Kako bi se stranica što češće pojavljivala na vrhu pretrage pretraživača poput Googla potrebno je odabrati ime domene koje je rijetko. Radi toga je dobro pronaći ime koje se u Googlu rijetko pojavljuje.

Web portal se može napraviti upotrebom besplatnih alata poput Word Pressa, ili upotrebom html koda.

Prvi način je puno jeftiniji i mogu ga napraviti svi koji imaju nekakvo informatičko znanje, što može koštati nekoliko stotina kuna. Ovo je dovoljno za portale koji prenose samo vijesti.

Drugi način uključuje angažiranje programera, a cijena izrade web portala je od 25.000 kuna na više. I vrijeme izrade ovakvog portala je duže, najmanje mjesec dana. Kod se izrađuje u nekoliko verzija; za računala, za mobitele i za tablete.

Za tehničko održavanje portala potrebno je imati osobu koja radi samo taj posao i to košta najmanje 300 do 400 kuna mjesečno, osim ako je netko spreman to raditi volonterski.

Kod izrade sadržaja potrebno je znati neka pravila.

Prenošenje tuđih članaka je dozvoljeno samo ako o tome postoji dogovor, a pri tome je potrebno navesti autora i staviti link odakle je sadržaj prenesen. Dogovor je najlakše postići ako postoji uzajamni dogovor sa drugim portalima o međusobnoj suradnji. Ako dogovor ne postoji tada se može prenijeti manji dio tuđeg članka uz obavezno ime autora na dnu članka i stavljanje linka na originalnu stranicu. Ako se prenosi vijest koju objavljuju državne institucije tada nije potrebna dozvola za objavu.

Kod prenošenja slika potrebno je paziti na autorska prava. Vlasnici autorskih prava mogu podnijeti tužbu za svaku sliku koju netko objavi, a tužbu će dobiti čak i ako portal kasnije obriše tu spornu sliku. Radi toga slike koje se skidaju preko Googla potrebno je u programima za slike obraditi tako da slika izgleda drugačije i da ju se ne može pronaći posebnim programima za pretragu kopija slika, i video sadržaja.

Kod pisanja vlastitih članaka osim kvalitete sadržaja vrlo je važan i naslov. Pretraživači najčešće sadržaj prepoznaju po ključnim riječima u naslovu, te naslov treba kreirati na način koji ljudi koriste kod pretrage na pretraživačima uz pomoć ključnih riječi. A kada se čitatelji naviknu na gledanje određenog portala najvažnija je kvaliteta sadržaja.

Za što veću čitanost je važno zadovoljiti znatiželju korisnika, ali je važno i vršiti analizu čitanosti. Analizom je moguće doznati koja vrsta članaka je korisnicima najzanimljivija, zato što takvi članci privlače publiku. Veća publika donosi i veće prihode od oglašivača. A kako bi korisnika bilo što više portal je potrebno oglašavati, najbolje na Facebooku, Instagramu i sličnim društvenim mrežama. Na tim mrežama potrebno je otvoriti kanal s istim nazivom koji im i portal. Kako bi čitanost takvih kanala bila što veća ponekad je potrebno i tim društvenim mrežama platiti oglašavanje nekih članaka (bustanje). Gospodarske teme je najbolje oglašavati na LinkedInu. Vrlo važno je dobro se pozicionirati i na web tražilicama poput Googla, a bolju poziciju na vrhu preglednika je moguće i platiti.

Kako bi se čitanost zadržala bitno je redovito objavljivati novi sadržaj, te voditi brigu o prihodima bez kojih nije moguće plaćati troškove.

Kako bi se ostvarili prihodi dio prostora na stranici potrebno je prepustiti oglašivačima. Zarada se može ostvarivati promotivnim člancima, oglašavanjem bannerima, izradom raznih vodiča, prodajom knjiga, promoviranjem događaja i slično. Portal može svojim oglašivačima prepustiti prostor na vrhu stranice, sa strane, ili kao bannere koji iskaču kad korisnik klikne na neki tekst. Najbolja prilika za zaradu su političke kampanje kada stranke puno troše na oglašavanje, najčešće preko posrednika. Oglašavanje se može dogovoriti i sa Googlom kojemu se tada prepušta dio stranice na koji oni stavljaju svoje oglase i što obično plaćaju oko 20 lipa po kliku na stranicu.

Jedan novinar može napraviti 3 do 4 članka tjedno, a da bi portal bio zanimljiv potrebno je angažirati 3 do 4 novinara. Na političkom portalu jedan od njih treba raditi samo na vijestima. Ti novinari mogu jedno vrijeme, najduže prvih 6 mjeseci raditi kao volonteri, ali na duže vrijeme ih je potrebno platiti barem kao honorarne suradnike. A za to je potrebno u prvih 6 mjeseci stvoriti dovoljnu čitanost koja može osigurati dovoljnu zaradu.

Pojedini lijevi portali sa dobrim vezama prema bivšim obavještajnim strukturama znaju oglašivače pronaći i ucjenama. Od bivših udbaških obavještajaca sklonih honorarnoj zaradi dobivaju kompromitirajuće podatke o velikim korporacijama ili organizacijama, te članovima uprava takvih poduzeća. A sa tim podacima vlasnici takvih portala tada ucjenjuju upravu tražeći ugovore o reklamiranju, te skidanje njihovih stranica sa popisa blokiranih stranica, ali i stavljanje konkurentskih desnih portala na popis blokiranih. Ako uprava ne pristane na ucjenu uskoro se pojavi serija članaka o korupciji ili protuzakonitom radu u napadnutoj organizaciji ili poduzeću. A kada natpisi prestanu znak je kako je uprava pristala na ucjenu. Isti zaključak se može donijeti kada neki drugi medij otkrije neku aferu, a konkurentski mediji o tome ništa ne žele prenijeti, iako je tema vrlo zanimljiva.

Zahvaljujući ovakvom načinu pribavljanja oglašavača mnoga velika poduzeća u vlasništvu države, županija gradova i općina troše velike iznose za oglašavanje i reklamiranje, te reprezentaciju, ponekad i do 10 posto od ukupnih troškova. Slično je i sa bankama koje se često reklamiraju u nekim lijevim portalima, iako nemaju nikakav razlog za reklamu.

Kada se analiziraju podaci o IP adresama komentatora na pojedinim portalima primjetno je kako većina komentatora na lijevim portalima dolazi sa adresa koje su u vlasništvu državnih institucija i velikih državnih poduzeća, dok komentatori na desnim poduzećima najčešći dolaze sa privatnih uređaja i uređaja u vlasništvu malih poduzeća i obrtnika. To je rezultat toga što velika poduzeća blokiraju desne portale kojima desni čitatelji ne mogu pristupiti na poslu, dok lijevo orijentirani komentatori najčešće svoje odabrane portale prate i komentiraju tekstove za vrijeme radnog vremena. IP adresu ima svako računalo koje je povezano na Internet zato što je to jednoznačna adresa koja je nužna da bi se paketi informacija upućeni s izvorišnog računala mogli preusmjeriti do odredišnog.

Kada bi država željela smanjiti ucjenjivanje svojih poduzeća i nepotrebno trošenje novca mogla bi zakonom zabraniti svim monopolskim poduzećima troškove oglašavanja, reklamiranja i reprezentacije. Takva poduzeća nemaju nikakvu potrebu za reklamom, a ako trebaju objaviti neki oglas za zapošljavanje ili javni natječaj to mogu učiniti i preko svojih web stranica. Međutim, političari ovakvo jednostavno rješenje ne žele učiniti zato što takva poduzeća na spomenuta konta stavljaju i ilegalne donacije za predizborne kampanje svojih političkih zaštitnika.