KAKO POBOLJŠATI VODENA ODIJELA ZA SPAŠAVANJE?

Pomorci su odavno počeli koristiti pojaseve za spašavanje, koji su se davali posadi i putnicima u slučaju havarije broda. U početku su to bili pojasevi od gume, da bi kasnije razvojem plastike postali puno lakši i jeftiniji. Danas su takvi pojasevi punjeni zrakom, plinom, ili elastičnom neoprenskom pjenom.

Razvojem sportskog jedriličarstva pojavili su se prsluci za spašavanje koje je posada jedrilica nosila na sebi pri normalom radu, kako bi ih u slučaju pada u vodu držala na površini. Ovakvi prsluci danas su široko prisutni i na ribarskim brodovima kao dio radne opreme, a i na putničkim brodovima su na raspolaganju za posadu i putnike.

Pošto prsluci za spašavanje štite samo od potonuća počeli su se razvijati i posebna lagana odijela od lakog neoprenskog materijala.

Prvi su ih počeli koristiti speolozi u hladnim pećinama, te rafteri na brzim rijekama.

Ovakva neoprenska odijela imaju više funkcija.

Prva funkcija je da čovjeka drži na površini vode i tako ga štiti od utapanja.

Druga funkcija je da djeluje kao toplinski izolator, te tako štiti čovjeka od pothlađivanja u hladnoj vodi.

Tome bi se mogla dodati i treća funkcija, ako bi se vanjski sloj odijela načinio od čvrstog kelvera. Takva ojačana vodena odijela za spašavanje bi mogla štititi i od napada morskih predatora.

Mana ovakvih odijela za vodu je u tome što donekle sputavaju kretanje, pa ih se rijetko koristi pri radu na ribarskim brodovima, ili putničkim brodovima.

Osim što djelomično ograničavaju kretanje na toplijim lokacijama mogu uzrokovati i pretjerano znojenje.

Kako bi se ove mane uklonile ovakva odijela bi se mogla izraditi sa bočnim rastvorima na nogavicama i rukavima koji se mogu lako otvoriti i zatvoriti, kao što to postoji na skijaškim odijelima.

Na taj način, otvaranjem ovih otvora naglo se povećava prozračnost, te ne dolazi do pregrijavanja čovjeka koji nešto radi.

Kako rastvorene rukavice i nogavice ne bi ometale normalan rad one bi se mogle napraviti tako da se lako djelomično uguraju u posebne džepove na prsnom ili leđnom dijelu odijela, te bi se tako čitavo odijelo pretvorilo u radni prsluk.

Ovakav prsluk bi ribari i jedriličari mogli koristiti u svakodnevnom radu. Tek padom u vodu čovjek bi iz džepova izvukao rukavice i nogavice u koje bi uvukao noge i ruke, te bi se njihovim zatvaranjem zaštitio od pothlađivanja. Dodatnim ojačanjem vanjskog sloja kelverom odijelo bi štitilo i od velikih riba, te bi nastradali ribari, ili putnici bili zaštićeni više sati čak i u najledenijim morima.