Kako uzgajati gliste u vertikalnom uzgajalištu?

Kako uzgajati gliste u vertikalnom uzgajalištu?
56
2
0

Kalifornijske gliste se već desetljećima uzgajaju širom svijeta. Služe za preradu stajskog gnojiva u vrlo kvalitetan humus, te proizvodnju glista.

Mali uzgajivači gliste proizvode radi ribolova, dok veliku uzgajivači glistama hrane kokoši i svinje, ili proizvode proteinsko brašno.

Gliste se proizvode na 1 metar širokim i više metara dugačkim gredicama. Hrana za gliste se dodaje jedan puta tjedno dok visina gredice ne poraste na 0,5 metara visine. Nakon toga se gliste sa vrha premjeste na drugu gredicu, ili se odvoje, a humus se prosijava i pakuje.

Ovaj posao zahtjeve dosta ljudskog rada.

Čitav postupak se može obavljati na puno manjoj površini, uz upotrebu strojeva.

Moguće je napraviti visoko vertikalno uzgajalište glista. U takvom uzgajalištu je potrebno glistama dovesti zrak u dubinu mase.

Zrak može prodrijeti do 0,5 metara u dubinu mase.

Vertiklno uzgajalište je postavljeno na dva reda temeljnih stupova. Temeljni stupovi dosežu visinu od 0,5 metara iznad tla. Između dva reda stupova tlo je malo nakošeno prema sredini uzgajališta, te je na njega položena betonska ploča. Po toj betonskoj ploči humus klizi od sredine uzgajališta prema stranama. Na betonske temeljne stupove stavljaju se betonske grede za ozračivanje. Grede moraju biti izrađene od armiranoga betona sa ubačenim staklenim vlaknima kako bi se dobio vrlo čvrsti fiber beton.

Ove grede mogu biti dugačke minimalno dva metra.

U presjeku izgledaju kao obrnuto slovo U.

Zahvaljujući tome, kada se ove betonske ozračnice postave na temeljne stupove ispod greda slobodno struju zrak. Na jedan red ozračnica postavlja se drugi red ozračnica koji je postavljen pod 90 stupnjeva u odnosu na prvi red ozračnica. Na njih se slaže treći red ozračnica također pod 90 stupnjeva u odnosu na drugi red. Na ovaj način se uzgajalište glista može podići do visine od više metara.

Na krajevima ovih betonskih ozračnica sa gornje strane nalazi sa malo povišenje koje sprječava proklizavanje na stranu slijedećeg višeg reda ozračnica. To daje čvrstinu uzgajalištu kako ga bočni pritisak mase ne bi srušio. Ozračnice su postavljene na međusobnu udaljenost od najviše jedan metar. Na taj način zrak koji struju ispod ozračnica može doći do svakog dijela mase u sredini uzgajališta.

Hrana za gliste se dodaje odozgo bagerom, utovarivačem, ili transportnom trakom. Ubačena masa se treba zalijevati najmanje jedan puta dnevno. To se može raditi i sa automatskim prskalicama.

Prerađeni humus se vadi sa dna uzgajališta zalijevanjem vode. Vlažni humus curi pokraj temeljnih stupova kao blato i odatle se odvozi.

Nakon sušenja iz njega se vade gliste prosijavanjem. Prosušeni humus treba imati vlažnost od oko 60 %. Nakon sušenja se pakira za prodaju.

Osim stajskim gnojivom gliste se mogu hraniti bilo kojim otpacima biljnog porijekla, pod uvjetom da nisu kiseli ili lužnati.

Gliste se mogu hraniti na ovaj način i komunalnim otpadom.

U komunalnom otpadu ima do 70 posto mase biološkog porijekla. Svu ovu masu gliste, crvi i kukci mogu preraditi u humus ako imaju dovoljno vode i zraka. Gliste, crvi jedu masu koja trune, a preostali inertni otpad ostaje pomiješan sa dobivenim humusom.

Na ovaj način se ukupna masa otpada može smanjiti za više od 50 posto.

Ta masa se zalijevanjem izdvaja sa strane uzgajališta, te odvozi na prosijavanje. Prosijavanjem i zalijevanjem vodom odvaja se humus i gliste. Preostali otpad inertan je na atmosferske utjecaje. Iz ovog inertnog otpada se magnetima mogu odvajati metali, dok se ostatak može bezopasno odlagati, ili prerađivati.

Taj ostatak se može sortirati prema veličini, te koristiti kao podloga za ceste, ili za neke druge svrhe.