Prerada miješanog kućnoga otpada, piroliza

Prerada miješanog kućnoga otpada, piroliza
129
0
0

Miješani kućni otpad se najčešće odlaže na odlagališta otpada, a ponegdje se spaljuje u termo-elektranama za proizvodnju energije. U takvom otpadu obično ima do 30 posto plastike. Plastika se otapa na temperaturi od 180 do 200 stupnjeva celzijusa, te se hlađenjem pretvara u čvrstu masu, koja zauzima puno manji volumen nego početna sirovina. Prikazano na ovoj snimci. Veći komadi otpada kod zagrijavanja mogu između sebe zadržati zrak ii plinove te se u dobivenoj masi mogu pojaviti prazni prostori. Kako bi se to spriječilo otpad je potrebno prije prerade dobro usitniti.

Nakon mljevenja na sitne granulate i miješanja iz mješanog kućnog otpad je izdvojiti metale snažnim magnetskim poljima. Preostali usitnjeni otpad je potrebno dobro izmiješati, te otopiti u peći za topljenje otpada.

Ovakva peć(1) je prikazana na gornjoj slici.

Kroz peć(1) je vodoravno postavljena dugačka čelična cijev(2) koja je postavljena pod malim nagibom od 5 do 15 stupnjeva. U gornji dio cijevi ubacuje se usitnjeni miješani kućni otpad. Ispod čelične cijevi(2) nalazi se ložište(6) na kojem gori vatra i zagrijava ubačeni otpad. Grijanjem otpada iz njega se najprije isparava voda i pretvara u vodenu paru. Na 100 stupnjeva Celzijusa biološki otpad dehidrira i u njemu nastaju male pore. Kada se plastika otopi ona ulazi u pore i tako te biološke ostatke pretvara u inertni otpad. Na temperaturama ozmeđu 100 i 200 stupnjeva Celzijusa iz otpada isparavaju razna ulja, masti, otapala boje i slično. U otpadu može biti i mala količina odbačenih baterija te se i iz njih mogu osloboditi razni plinovi. Također dio biološkog otpada oksidirati te se pretvoriti u ugljični monoksid. Kako svi ti plinovi ne bi odlazili u okolinu njih je potrebno spaliti u ložištu(6). Radi toga na gornjem dijelu čelične cijevi(2) je postavljena cijev za odvod plinova(3) koja je drugim krajem spojena na električni ventilator(4) koju uvlači otpadne plinove iz metalne cijevi(2) te ih kroz izlaznu cijev(5) ubacuje ispod ložišta(6). Ti otpadni plinovi zajedno sa vrućim zrakom prolaze kroz otvore u ležištu(6) te prolaze kroz žar vatre koja je upravo na svom dnu najtoplija zato što se tu odvija najjača oksidacija. Brzinu izgaranja goriva i snagu vatre je moguće regulirati promjenom snage ventilatora(4) i većim ili manjim ubacivanjem goriva u ložište(6). Kao gorivo se može koristiti drvo izdvojeno iz krupnog kućnog otpada, najčešće starog namještaja, ali se mogu upotrijebiti i druga goriva kao što je plin ili ugljen.

Kako se otpad nebi zapalio na ulazu i izlazu moraju biti poklopci koji spriječavaju ulaz zraka u dugačku cijev (2). Oni se otvaraju kada se otpad ubacuje ili izbacuje. Otpad je također potrebno povremeno promješati. 

Kada se plastika počne otapati ona odmah klizi prema donjem dijelu čelične cijevi(2) i izlazi van, čime se sprječava njezino zagrijavanje na previsoke temperature na kojima bi moglo doći do stvaranja otrovnih plinova. Sa otopljenom plastikom iz čelične cijevi izlaze i suspendirane sitne čestice papira, dehidriranog bilološkog otpada, prašine, stakla, pijeska, tekstila i slično. Dio tekstila je od topive plastike te se i ti dijelovi tope. Sva ta suspenzija tekuće plastike i čvrstih čestica se nakon izlaza iz čelične cijevi(2) razlijeva u mobilni kalu(7) koji se postavlja pokraj ovakve peći(1) ispod izlaznog djela čelične cijevi(2). Kada se mobilni kalup(7) napuni on se dovodi na mjesto za hlađenje, a na njegovo mjesto se postavlja drugi mobilni kalup(7).

Kada se smjesa u mobilnom kalupu(7) ohladi iz njega se vadi tvrdi čvrsti predmet unutar kojeg ima puno sitnih čestica koji nisu plastika. Unutar tih čestica ima zraka te je s toga ovakav predmet lagan poput drveta. Ovakvi predmeti mogu se izraditi kao velike masivne ploče za vrtne klupe i stolove, za velike radne stolove i slično.

Ako bi se u otpad ubacila veća količina sitno narezane slame tada bi se mogle dobiti vrlo lagane ploče koje bi se mogle koristiti za toplinsku izolaciju.

Ako se otopljena suspenzija plastike i krutih čestica umjesto u mobilne kalupe(7) ubacuje u jake prese tada bi se mogli proizvoditi razni dugački profili koje bi se moglo sjeći na određenu dužinu. Težina ovakvih profila bi bila nešto teže, a čvrstoća veća. Takvi profili bi se mogli koristiti kao stupovi za ograde, kao daske ili grede, kao kolci u vrtlarstvu i povrtlarstvu, za štapovi za razne namjene i slično.

Na ovaj način proizvedeni predmeti bi mogli zamijeniti mnoge predmete koji se izrađuju od drveta. Stoga bi se smanjila potražnja, potrošnja i sjeća drveta. Povećale bi se površine pod šumama što bi pozitivno utjecalo na klimu i opstanak raznih ugroženih vrsta. A smanjile bi se i površine za odlaganje otpada, te bi se i te površine mogle koristiti za druge namjene.