Utjecaj umjetne inteligencije na umjetničku dekadenciju

Prije pojave gutenbergovog tiskarskog stroja umjetnici su bili cijenjeni kao majstori od svoga zanata. Oni koji su bili poznati mogli su od svoga rada dobro živjeti, a većina prosječnih je živjela kao i ostali zanatlije.

Pojavom tiskarskog stroja pojavila se mogućnost tiskanja slika u tisućama primjeraka, a samim tim je umjetnost postala zanimljiva raznim interesnim lobijima i političkim pokretima za upotrebu umjetnosti u njihovom interesu.

Umjetnost je postala sredstvo za širenje njima poželjnih ideologija.

A svaka ideologija nastoji društvene običaje i moralne norme prilagoditi sebi.

I tako je ideologija postala alat za probijanje granica društvenih i moralnih normi. Umjetnici koji su u tome sudjelovali postali su svjetski poznati i popularni simboli novih društvenih normi, često vrlo dobro nagrađeni za svoju aktivnost.

Postupno, takva aktivnost umjetnika je dovela do toga da se javno slavi sve ono što je nekada bilo za javnu porugu. Homoseksualizam je postao sveprisutan u svim novim filmovima, pjevači se više ističu čudnom ili oskudnom odjećom i nastupom nego glasom, glumci vlastito tijelo pretvaraju u kreacije estetskih kirurga, a i obični ljudi više ne znaju razlikovati ljude čak ni po spolu.

Poslovica kaže; "vrč ide na vodu dok se ne razbije".

Vrč je razbila umjetna inteligencija.

Kao što je tiskarski stroj prije 500 godina uništio samostane u kojima su se prepisivale knjige.

Danas umjetna inteligencija zna slagati pjesme koje se rimuju po bilo kojem umjetničkom smjeru.

Slike izrađene umjetnom inteligencijom mogu biti izrađene u bilo kojem slikarskom stilu.

Već se i kratki filmski kadrovi mogu napraviti tekstualnim uputama. Vrlo brzo moći će se slaganjem većeg broja takvih kratkih kadrova napraviti čitavi filmovi.

Autorska prava na takve uratke neće moći nitko naplatiti. Udruge za zaštitu autorskih prava će propasti.

Slikari će postati nepotrebni, osim u slučajevima kad netko naruči sliku samo za sebe.

Pjevači će moći zaraditi samo pjevajući na koncertima, restoranima i svatovima.

Glumci će moći glumiti samo u kazalištima i privatnim zabavama.

Njihova društveni utjecaj će postati marginalan.

Njihovu ulogu kreiranja javnog morala preuzeti će influenceri.

To su pojedinci koji su postali popularni svojim i objavama koje stavljaju na razne društvene mreže. To koriste vlasnici tih mreža koje na njihove sadržaje postavljaju plaćene reklame na kojima dobro zarađuju. Mali dio zarade dobivaju i influenceri, a koji od njih će više zarađivati djelomično kontroliraju same društvene mreže. One imaju alate kojima mogu pojedincima povećati vidljivost, a drugima smanjiti vidljivost. Obično oni koji prenose smiješne marginalije imaju veću vidljivos, dok oni koji prikazuju važne informacije imaju manju vidljivost. To je formula za zaglupljivanje masa.

Ali i moć influencera sa društvenih mreža bi mogla vrlo brzo nestati.

Mogla bi se vrlo brzo pojaviti "influ" aplikacija koja bi kopirati sve mogućnosti društvenih mreža poput Feysbuka, Youtuba, X, Tiktoka i sličnih.

Ovakva aplikacija bi se instalirala na kompjutore i bila bi povezana sa svim drugima koji su je instalirali na principima blockchaina. Korisnici bi na aplikaciji mogli radit sve što rade na društvenim mrežama, a taj sadržaj bi se spremao na njihovim uređajima. Sa svim drugim korisnicima iste aplikacije bi bili vezani ID adresama preko kojih svi drugi mogu ući u njihov kompjutor i pogledati to su objavila, ali samo ono što se nalazi u folderu na kojoj se nalazi apliakacija. Sve ostalo na uređaju bi trebalo ostati nedostupno drugim korisnicima. Korisnik bi mogao pretraživati sadržaje svih drugih korisnika po raznim kriterijima kao kod postojećih društvenim mrežama, a i sa mnogim novim kriterijima. Korisnik koji želi da njegov sadržaj bude stalno vidljiv svoj kompjutor bi morao ostaviti uključen 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. A ako se želi isključiti iz mreže dovoljno je da se isključi sa interneta, ili da ugasi kompjutor.

Sa ovakvom aplikacijom popularni influenceri bi sami sklapali ugovore sa oglašivačima, direktno ili preko medijskih posrednika.

Najveću štetu od ovakve aplkacije imale bi velike imperijalne društvene mreže koje danas diktiraju što je popularno i poželjno, a što je zastarjelo, ili politički nekorektno. Ostali bi bez novca od oglašavanja.

Štetu od ovakve aplikacije bi imali i ekonomski ili politički lobiji koji danas mogu vrlo snažno utjecati na medije i društvene mreže svojim marketinški fondovima za oglašavanje.

Ali, kao što nisu mogli zaustaviti razvoj kriptovaluta temeljenih na blockchain tehnologiji, tako ne bi mogli zaustaviti ni ovakvu aplikaciju.

Štetu bi mogli imati i pojedini influenceri koji su zahvaljujući raznim alatima društvenih mreža bili privilegirani u stjecanju pratitelja.

Veliku korist bi mogli ostvariti obični influenceri koji svojim savjetima pomažu ljudima i koji šire istinu koja je danas politički "nekorektna".

Korist bi imali i neovisni novinari koji bi na svome kanalu mogli objavljivati vijesti, i sami ih naplaćivati svojim korisnicima direktno, ili naplatom oglasnoga prostora.

A najveću korist bi imali korisnici koji bi mogli doći do korisnih informacija bez mučnog probijanja kroz informacijsku buku koju kreiraju razni oglašivači svakodnevnim emitiranjem već tisuću puta objavljenih poruka. Sa boljim filterima po većem broju različitih kriterija puno brže bi se moglo doći do željenih informacija, bez obzira na jezične barijere.