Željeznica za brodove

Željeznica za brodove
22
0
0

Pomorski promet je najjeftiniji promet, a odmah iza njega je prijevoz željeznice. Kako bi se promet sa ova dva načina prijevoza ubrzao i pojeftinio smišljen je kontejnerski promet kojim se roba prevozi u kontejnerima koji se mogu slagati i na željezničke vagone i na brodove.

Oba ova dva načina prijevoza imaju i prednost i mane.

Problem prijevoza željeznicom je to što je ograničena veličina i težina tereta koji se može prevoziti, te preveliki gubitak vremena na terminalima za pretovar u brodove ili na kamione.

Problem prijevoza brodovima je sporost, osobito kada roba dolazi sa drugog kraja svijeta. Kako bi se ovaj prijevoz ubrzao mnogi brodovi nastoje skratiti put prolazeći kroz umjetne kanale kao što su Sueski kanal ili Panamski kanal. Velika količina brodova koji žele proći kroz ovakve kanale uzrokuje čekanje na red što dodatno usporava promet. Ovaj problem bi se mogao riješiti izgradnjom paralelne željeznice za prijevoz manjih i srednje velikih brodova. Ovakva posebna željeznica bi se gradila paralelno sa kanalima kroz koji je preveliki promet.

Ovakva željeznica prikazana na gornjoj slici bi morala imati dva paralelna kolosijeka koji su međusobno udaljeni barem osam metara. Tračnice unutar jednog kolosijeka bi trebale biti udaljene barem tri metra. Oba kolosijeka bi se nalazila na istim armirano betonski pragovima(1). Ovakvi pragovi(1) u obliku I profila trebali bi biti dugački 20 metara, visoki 2 metra i na dnu i vrhu široki jedan metar. Na ovakve velike pragove(1) bi se postavljale tračnice(2) visoke barem pola metra. Zahvaljujući tome što su pragovi(1) visoki 2 metra ispod tračnica(2) bi mogle slobodno prolaziti životinje.

Vagoni(3) bi trebali biti široki 9 metara, a imali bi veći broj osovina sa kotačima. Osovine bi se mogle donekle micati lijevo desno kako bi vagoni(3) mogli lagano prolaziti u zavojima. Svaka osovina bi imala svoj elektromotor kako bi se vagoni(3) mogli sami kretati.

Na ovakve velike vagone(3) bi se mogli staviti brodovi(4) širine do 9 metara.

Kako bi se brodovi ukrcali na vagone kolosijeci bi na početku i kraju morali biti položeni duboko u vodu na nivo veličine gaza koji imaju brodovi koji se trebaju ukrcati. Na platformi vagona trebao bi biti priljepljen veći broj zračnih jastuka na koje bi postavili brodovi. Ovi zračni jastuci bi se nakon ukrcaja broda lagano napunili zrakom kako bi se težina broda ravnomjerno rasporedila po čitavoj površini vagona. Vagoni bi se kretali po svojem kolosijeku istovremeno u dva smjera, kao na svim ostalim željezničkim prugama sa dva kolosijeka.

Brodovi širi od 9 metara bi se ukrcavali na dva paralalno postavljena vagona koji se nalaze svaki na svom kolosijeku. U ovakvom slučaju promet bi se odvijao jednosmjerno po oba kolosijeka, a oni vagoni koji se kreću iz suprotnog smjera morali bi se skloniti na ranžirnim kolosijecima.

Kod prijevoza brodova širokih od 9 do 20 metara na paralelno postavljene vagone bi se postavljali 20 metara dugački čelični profili, ili debeli balvani. A ovakvi široki brodovi bi se postavljali na takve čelične profile ili debele balvane koji spajaju dva paralelno postavljena vagona.

Zahvaljujući ovakvoj mogućnosti prijevoza manjih i srednje velikih brodova željeznicom promet kroz pomorske kanale sa ustavama i branama bi se znatno smanjio, te bi se kroz takve kanale kretali samo najveći brodovi širi od 20 metara. Time bi kapacitet prijevoza kroz pomorske kanale postao znatno veći i brži.

Takve željezničke pruge bi se mogle izgraditi i kao spojevi između velikih jezera koja imaju veću visinsku razliku i nemaju plovni spoj.

 

Veći broj mojih drugih inovacija i ideja moguće je vidjeti u ovoj knjizi.