Hoće li nas kriminalci još jednom opljačkati posredstvom INA-e?

Koncem ove 2020. godine ponovno se u medijima pojavljuju analize kako bi Vlada trebala otkupiti dionice od INA-e, te tako ovo poduzeće vratiti u hrvatske ruke.

Za to riješenje mnogi lobistički kriminalci su već lobirali prije nekoliko godina, ali se od svega odustalo kada se shvatilo kako za to nemamo novca, a i stoga što ne možemo Madžare prisiliti da nam prodaju ono što je njihovo.

U međuvremenu dogodile su se mnoge promjene na tržištima ugljikovodika.

INA je prodala svoj plinski biznis koji je bio gubitaški dio posla. A gubitci su se događali zato što je država određivala prodajnu cijenu ispod troška nabave. Kada je ovaj posao prodan novom poduzeću PPD odjednom je postao profitabilan pošto su se cijene odjednom počele određivati na tržištu.

Mađarska uprava je puno učinila na povećanju konkurentnosti INA-e.

Izbrisali su više stotina radnih mjesta u nepotrebnim odjelima i službama. Racionalizirali su poslovanje gdje god su mogli. Rafinaciju su iz domaćih poduzeća dobrim dijelom prebacili u Madžarsku.

I tako su povećali svoju profitabilnost, ali i profitabilnst INA-e.

Ali sve to je palo u vodu 2020. pojavom gubitaka, što se dogodilo iz više razloga.

Prvi razlog je pojava Corona pandemije koja je snažno smanjila potražnju za gorivima.

Drugi razlog je snažni razvoj novih obnovljivih izvora energije koji postaju konkurentni čak i bez državnih poticaja.

Razvijaju se sve efikasniji fotonaponski paneli koji postaju i sve jeftiniji. Kod višeslojnih foto panela efikasnost u korištenu energije se sa 19 posto već digla na blizu 40 posto, a savitljive panele moguće je postavljati ne samo na krovove, već i na zidove, te druge površine. O tome postoje mnoge analize i dokumentirani stručni izvori.

Ovo su samo neki.

https://www.youtube.com/watch?v=8t_DFI4O6v4

https://www.youtube.com/watch?v=PdzK_67iZss

https://www.youtube.com/watch?v=yVOnHWnLSeU

Za ovakve izvore energije namijenjene domaćinstvima Europska unija je najčešće ukinula poticaje stoga što su kineski paneli jeftiniji, ali i stoga što političari ne znaju kako naplatiti porez od onih koji energiju proizvode samo za sebe.

Usprkos tome proizvodnja i prodaja ovakvih panela sve brže raste.

I na području iskorištenja energije vjetra cijena postrojenja je značajno opala. Zapadne države na natječajima za izgradnju velikih vjetroparkova više ne nude poticaje, već u natječajima prednost daju onima koji traže najmanje poticaje. A pojedine korporacije već nude izgradnju bez ikakvih poticaja.

Sve efikasnije i sve jeftinije su i male vjetro-turbine namijenjene domaćinstvima. Za ovakve izvore energije države ne daju poticaje zato što ne znaju kako naplatiti porez. Usprkos tome prodaja malih kućnih vjetro-turbina sve brže raste. Razvijena je jedna mala turbina koja može raditi na lokacijama sa vrlo slabim vjetrom, ali i na lokacijama sa jakim vjetrom. Kod većih modela ovakve turbine mogu imati i mehanizam koji za vrijeme rada smanjuje otporne površine kod jačeg vjetra, pa mogu raditi i kod olujnih vjetrova. Jedan ovakav prototip je prije 20 godina testirana na tehnološkom institutu u Zuerichu koji radi strateška istraživanja za potrebe NATO saveza. Rezultati se od tada skrivaju kako bi se usporila brzina uvođenja novih tehnologija. Kako bi nepodobne investitore i slučajne kupce odvratili od ulaganja i kupovine godinama razni eksperti financirani od naftnog lobija svima koji pokažu nekakav interes za ovaj tip vjetro-turbina šalju razne ekspertize kojima dokazuju kako ova turbina ima vrlo nizak koeficijent iskorištenja energije poput Savonijus rotora, te kako su vrlo skupe. Pri tome skrivaju podatke kako u cijenu rotora uračunavaju i kontejnere na kojima su ti rotori smješteni, te troškove testiranja. Kod masovne proizvodnje troškova testiranja više ne bi bilo, a umjesto na kontejnere stavljali bi se na krovove kuća, ili na tlo.

Unatoč otporu i usporavanju razvoja sve jeftiniji obnovljivi izvori doveli su do snažnog okretanja automobilske industrije vozilima na električni pogon. Europa je u svoj sedmogodišnji plan razvoja naglasak stavila na ulaganja u zelenu industriju, što žele provoditi vrlo postupno. Postupnost im je potrebna ne samo zbog postepene prodaje dionica naftne industrije, već i zbog postepene zamjene gradskih nekretnina sa onima na selu. Ljudi koji stanuju u stanovima ne mogu na svoj stan staviti ni fotopanel ni vjetro-turbinu. To mogu samo oni koji imaju obiteljsku kuću dovoljno udaljenu od susjednih kuća, kako jedna vjetro-turbina koja stvara vrtloge deset puta duže od svoga promjera ne bi ometala rad susjedne vjetro-turbine. Onima koji imaju privilegirane informacije potrebno je dati vremena za promjenu svoga vlasničkog portfelja, a kako će proći neinformirana masa elitu nikada nije puno zanimalo.

Sve navedeno dovelo je do pada zarade i za vlasnike INA-e, te je INA ove 2020. postala gubitaš. I mali su izgledi kako bi se ti gubitci idućih godina mogli pretvoriti u dobitke. Slično se događa širom svijeta. Smanjili su se profiti najvećim naftnim korporacijama u svijetu. Propale su mnoge američke korporacije za frakiranje nafte, te su ih preuzeli jači igrači na tržištu.

Kako zbog izglednoga stečaja INA-e Mađari ne bi doživjeli gubitke bilo bi im poželjno "bolesnu kravu" prodati prije nego crkne. A najbolji kupac bila bi hrvatska država. Ona bi mogla, kao nekada, pokrivati gubitke na teret poreznih obveznika i tako spriječiti stečaj.

Za takvu operaciju potrebno je u prvom koraku uz pomoć medija uvjeriti hrvatsku javnost u korisnost takvog posla.

Ljevičare i liberale je potrebno uvjeriti kako je kriza cijena nafte privremena i kako je kupovina INA-e odličan posao koji će se isplatiti kada cijena nafte ponovno naglo poraste.

Desničare je potrebno uvjeriti kako je reotkup INA-e pitanje nacionalne sigurnosti i povratak hrvatskog srebra u hrvatske ruke. Iako je to "srebro" uvijek služilo samo za uhljebljivanje podobnih i pljačkanje poreznih obveznika.

Neki "veliki eksperti" za naftnu industriju koji su godinama pljačkali INA-u već su odradili poneki intervju. Kada posao odrade i eksperti za pitanje "obiteljskog srebra" moglo bi se prijeći i na obrađivanje političara koji na bilo koji način sudjeluju u pripremi i donošenju odluka. A za njihovu obradu Mađarski suvlasnici INA-e još uvijek imaju dovoljno likvidnih sredstava.

Pitanje je samo hoće li oni koji doista brinu o nacionalnim interesima uspjeti javnost uvjeriti kako je INA-u najlakše i najjeftinije preuzeti kroz stečajni postupak. Kada neko važno infrastrukturno poduzeća proglasi bankrot država ga najjeftinije može kupiti od stečajnoga upravitelje. A za to je potrebno samo malo promijeniti stečajni zakon kako bi se taj postupak mogao obaviti u što kraćem vremenu bez zaustavljanja tehnoloških procesa, i bez nepotrebnih "Borgovskih" stručnih elaborata, savjeta i preporuka koje porezne obveznike koštaju više nego što su ti "eksperti" zaradili u čitavome svome dosadašnjem životu.