Tihomir Čuljak
Već danas mnogi mobiteli imaju mogućnost mjerenja koraka koje čovjek napravi u nekom vremenu, a ako su blue-tutom povezani sa satovima koji mjere srčani ritam i tlak tada i mobiteli već sada mogu služiti kao nekakvi površni dijagnostički uređaji. Ali, te mogućnosti bi se mogle značajno povećati ako bi se mobitelima dodala mogućnost analize slika sa IC kamera.
Mnogi mobiteli imaju u sebi kamere, pa čak i infracrvene kamere koje se koriste za provjeru biometrijskih podataka korisnika. U neke svoje mobitele Samsung je ugradio skener šarenice već 2017. Kao skener ugrađena je posebna infracrvena LED kamera koja radi i u potpunom mraku, pa i kroz sunčane naočale.
Apple je prvi uveo IR skeniranje lica na iPhone X u 2017. radi korištenja lica kao lozinke za otključavanje mobitela. Infra crvena kamera snima lice, a cijeli postupak prepoznavanja i otključavanja traje do 0.4 sekunde, uz mogućnost greške od 1 naprema milijun. Kamera uređaja projicira i čita preko 30.000 infracrvenih točaka kako bi se formirala dubinska mapa lica uz 2D infracrvenu sliku. Kako bi se otkrile digitalne i fizičke podvale, kamera radi nasumične sekvence 2D slika i dubinskog mapiranja, te se radi nasumičan uzorak koji je specifičan za svaki uređaj. Na ovaj način lice se skenira u tri dimenzije, te se ne može prevariti slikom fotografije, a radi i u mraku, te radi i pod kutom. Kamera se ne vidi zato što je smještena iza zaslona, na njegovom dnu. Ovaj način otključavanja mobitela vrlo brzo je postao standard kod većine skupljih mobitela, a i banke su ga vrlo brzo počele koristiti umjesto lozinki, u svojim aplikacijama za mobilno bankarstvo.
I to je uglavnom sve za što se trenutno koriste ove IC kamere. Međutim, one bi se mogle koristiti na mnogo drugih načina, osobito za potrebe medicinske dijagnostike.
Mnoge majke sa sobom nose termometre, kada putuju sa djecom, pa su u problemu kada se dijete razboli, a one su zaboravile termometar. Sve one bi voljele imati mobitel kojim se može izmjeriti temperatura. A mobiteli već imaju tu mogućnost, ali nedostaju aplikacije koje bi radile taj posao.
Liječnici kod pregleda bolesnika, osobito djece najčešće gledaju usnu šupljinu kako bi otkrili postojanje upale u usnoj šupljini ili grlu. Isto to bi mogle raditi medicinske aplikacije instalirane na mobitele sa IC kamerom. I taj posao bi zahvaljujući umjetnoj inteligenciji mogle raditi puno preciznije od liječnika.
Neki iskusniji liječnici mogu bolest prepoznati i gledajući bolesnika u oči. Na osnovu broja i debljine malih kapilara na površini očiju, te na osnovu boje očiju moguće je otkriti mnoge bolesti i bolesna stanja, a umjetna inteligencija to može prepoznati puno bolje od liječnika. Ugradnjom takvih aplikacija koje imaju sposobnost analiziranja slike očiju radi dijagnostike bolesti svatko bi kod sebe i članova svoje obitelji mogao vrlo brzo i precizno prepoznati mnoge bolesti.
Kombinacijom svih ovih biometrijskih metoda dijagnosticiranja bolesti mogli bi se znatno smanjiti troškovi medicinske dijagnostike.
U budućnosti, mogućnosti dijagnostike bi se mogle znatno povećati minijaturizacijom kamera koje rade kao mikroskopi i koje rade na frekvenciji T zraka, a koje mogu nekoliko milimetara prodrijeti kroz čvrste tvari. Također bi se mogle napraviti male kapsule koje bi se gutale i koje bi svoje snimke mogle blue-tutom slati mobitelu. Tada će mobiteli, uz pomoć umjetne inteligencije moći postati dijagnostički uređaji jednako snažni kao jednostavniji današnji biomedicinski laboratoriji.
Oznake
Izdvojeni tekstovi
