Prostorni izgled atoma zlata i ostalih plemenitih elemenata

Atomi su skupovi čestica u čijem središtu se nalazi jezgra, a okolo nje su raspoređeni elektroni.

Na elektrone koji se nalaze u atomu utječu četiri sile; električno negativna i električno pozitivna sila te slaba nuklearna sila i jaka nuklearna sila.

Električno pozitivna jezgra privlači elektrone prema sebi, a električno negativni elektroni odbijaju jedni druge. Svaka jezgra može uz sebe vezati onoliko električno negativnih elektrona koliko u sebi ima električno pozitivnih protona.

Slaba i jaka nuklearna sila je malo teže razumljiva, a djelovanje ovih sila je po dosegu približno poput promjera atoma.

Električno pozitivna jezgra privlači električno negativne elektrone, a kada se oni jezgri previše približe tada nuklearne sile sprječavaju elektrone da dođu do jezgre.

U atomu elektron se postavlja na određenu poziciju udaljenu od jezgre kod koje su sile koje ga privlače prema jezgri i one sile koje ga odbijaju od jezgre izjednače. Ako se takvom atomu sa jednim elektronom (vodik) približi neki slobodni elektron tada će se elektron u atomu postaviti na suprotnu stranu jezgre zato što se elektroni odbijaju. Ako se tada sa druge strane pojavi neki drugi slobodni elektrona tada će se elektron u jezgri postaviti na poziciju kod koje je jednako udaljen od oba vanjska slobodna elektrona.

Kod atoma helija oko jezgre se nalaze 2 elektrona koji se međusobno odbijaju, te se stoga ova dva elektrona međusobno postavljaju na pozicije sa suprotnih strana jezgre. Ako se u blizini ovog atoma pojavi slobodni elektron tada se elektroni unutar atoma postavljaju u poziciju u kojoj su jednako udaljeni od ovog slobodnog elektrona. Na taj način dva elektrona i jezgra se uvijek nalaze na jednom pravcu.

Kod atoma sa tri elektrona elektroni se oko jezgre postavljaju u ravninu u oblik trokuta u čijoj sredini je jezgra. Ako se u blizini pojavi slobodni elektron on odbija najbliži elektron u atome, čime se istovremeno pomiču i druga dva elektrona u poziciju kod koje su sva tri elektrona jednako udaljena od vanjskog slobodnog elektrona.

Kod atoma sa 4 elektrona elektroni se postavljaju u oblik trostrane piramide kod koje su vrhovi piramide jednako udaljeni jedni od drugih. Ako se takvom atomu približi vanjski slobodni elektron tada se najbliži elektron u atomu odmiče, čime se pomiču i svi drugi elektroni, te se postavljaju u poziciju kod koje su 3 elektrona jednako udaljena od vanjskog elektrona, dok je četvrti elektron postavljen na suprotnu stranu jezgre. Pri tome elektroni i dalje zadržavaju oblik trostrane piramide.

Kod atoma sa 5 elektrona u atomu oni se postavljaju u oblik tijela sa 5 vrhova koji su međusobno udaljeni jedni od drugih. Na isti način se postavljaju elektroni i kod 6 ili 7 elektrona.

Kod atoma sa 8 elektrona oni se postavljaju u oblik koji sa dvije suprotne strane čini pravilni četverokut, a dva ovakva četverokuta su spojena istokrakim trokutima. Stranice dva četverokuta i stranice 8 trokuta su jednake dužine i one su ovisne o odbijajučim silama između elektrona,a svi elektroni su jednako udaljeni od jezgre atoma.

Kod atoma sa 9 elektrona taj deveti elektron nema snage da se postavi na jednaku udaljenost od jezgre, te se on postavlja na veću udaljenost od jezgre, pri čemu je jednako udaljen od 4 najbliža elektrona pozicioniranih na nižoj udaljenosti. Svaki slijedeći elektron se postavlja na istoj udaljenosti od jezgre atoma, s tim što su jednako udaljeni jedni od drugih i od elektrona koji se nalaze na nižoj poziciji.

Ovakav izgled prikazan na gornjoj slici imaju svi atomi koji u svojem vanjskom omotaču imaju 8 elektrona, a to su svi plemeniti elementi, kao što srebro, zlato, platina i ostali. Ovi elementi se ne mogu kemijski vezati sa drugim elementima zato što se u vanjsku jezgru ne može ubaciti ni jedan elektron koji bi se pozicionirao na jednaku udaljenost od jedne ili druge jezgre atoma.